U martu ove godine španska je policija uhapsila čelnika muslimanske zajednice u toj zemlji, predsjednika Islamske komisije u Španiji (CIE) Aymana Adlibija u okviru antiterorističke akcije, u kojoj je još nekoliko uhapšenih osoba. Adlibi je pušten nekoliko sati nakon hapšenja. Hapšenje je bilo dio policijske operacije nazvane “Wamor”, kojom je u julu 2019. demontirana mreža organizirana za slanje sredstava u Siriju i druge ratne zone, sredstava kojima su finansirane oružane akcije radikalnih grupa. Ispostavit će se brzo da je hapšen kako bi policija saznala sve što zna o poslovima svog prethodnika, čelnika Islamske zajednice Španije.
U trenutku hapšenja Adlibi je bio na čelu CIE, tijela kojim muslimanska zajednica komunicira sa španskim vlastima. UCIDE je federacija islamskih zajednica u Španiji koja djeluje u okviru CIE-a, a kojom godinama predsjedava Ayman Adlibi. Istragom su potvrđene sumnje da je praksa i slanje iznosa neimenovanoj nevladinoj organizaciji obavljana prije imenovanja Adlibija na mjesto predsjednika, odnosno, novac je išao ka Siriji i u vrijeme dok je organizacijom predsjedavao rahmetli Riay Tatary.
Istragom je utvrđeno da je lažna nevladina organizacija, pod izgovorom da skuplja sredstva za pomoć djeci bez roditelja, navodno proslijedila “hiljade eura” pripadnicima raznih milicija Al-Kaide u Siriji. Isto tako, novac je bio namijenjen za obuku novih pripadnika te terorističke organizacije.
Policijska istraga nastavila se na onu iz 2019. godine, također o finansiranju terorizma, kada su istraživane porodice sirijskih državljana koji žive u Madridu, a koje su, navodno, stalno slale novčane iznose milicijama Al-Kaide. Tokom dvogodišnje istrage španskih i međunarodnih organizacija poput Europola, agenti su otkrili da je dio novca nekih islamskih udruženja, koja djeluju pod pokroviteljstvom CIE, poslan navodnoj nevladinoj organizaciji osnovanoj u Siriji.
Adlibijev prethodnik, također sirijski liječnik, umro je u maju 2020. od korone. Smrt Tatarija, harizmatične ličnosti s velikim društvenim i političkim statusom u Španiji, ubrzala je dolazak Adlibija na mjesto predsjednika CIE prošlog jula.
Nakon martovskog hapšenja, nisu objavljivanje nikakve informacije o ovom slučaju. Sve do prošle sedmice. Kada su španski mediji objavili detaljnu priču. List El Confidencial čak u tri nastavka donosi detalje o razlozima hapšenja čelnika muslimanske zajednice u toj zemlji.
Sve je počelo na madridskom aerodromu Barajas, kada je grupa od 14 ljudi s nestrpljenjem čekala dolazak leta “Turkish Airlinesa” iz Istanbula. U avionu je bio mladić koji je deset godina bio zatočen u sirijskim zatvorima zbog terorizma. Kad je izašao iz aviona, Humman je konačno uspio zagrliti svoju braću, oca Faresa i amidžu Riaya Tataryja, čelnika državne muslimanske zajednice u Španiji. Bilo je to sedmog februara 2018, a pripadnici klana Kutayni slavili su ponovno ujedinjenje. To je klan koji čini nekoliko generacija pripadnika rođenih što u Španiji, što u Siriji, obrazovanih na dobrim fakultetima, dobrostojećih članova s razgranatim poslovima i konglomeratima kompanija. Iza je bilo skriveno lice koje je 20 godina stvaralo organiziranu, čvrstu i moćnu strukturu koja se stalno širila i planirala saradnju i s Al-Kaidom.
Sirijske tajne službe obavijestile su Španiju da je Manaf Mohamed Tajuddin Kutayni “vođa džihadističke frakcije povezane s Al-Kaidom”. U to vjeruju snage i tijela državne sigurnosti koje godinama prate članove klana. Sati i sati prisluškivanih razgovora, nadzora i izvještaji pokazuju njihove veze s terorizmom, posebno finansiranje grupa povezanih s mrežom koju je osnovao Bin Laden.
Humman Kutayni uhapšen je zbog napada u Damasku 27. septembra 2008. U 8:45 ujutro u četvrti Sidi Qada, u blizini šiitske džamije, eksplodirao je automobil napunjen s 200 kilograma eksploziva. Rezultat najgoreg napada u glavnom gradu Sirije u tri desetljeća bilo je 17 mrtvih, svi civili, i još 14 ranjenih. U istrazi je policija Bashara al-Assada, ispitujući jednog od osumnjičenih, došla do imena Manafa Kutaynija.
Kako su sirijske tajne službe obavijestile španske istražitelje, Manaf Mohamed Tajuddin Kutayni vođa je frakcije povezane s Al-Kaidom osnovane u Maaratu An-Numanu, u pokrajini Idlib. Mjesto između Damaska i Halepa učinilo je grad strateški važnom tačkom u sirijskom građanskom ratu i postalo je mjesto krvavih sukoba između Assadovih jedinica i pobunjenika sastavljenih od brojnih manjih grupa.
Prema tim izvještajima, Manaf je bio komandant “Jabhata Fateha al-Shama”. Ova se skupina smatrala najnasilnijom u pobunjeničkom taboru i stekla je međunarodnu slavu pod imenom “Al Nusra Front”. Odbijanje drugog radikalnog vođe, poznatijeg po imenu Abu Bakr Al Baghdadi, da se povinuje Al Nusrinoj disciplini navelo ga je da raskine s Al-Kaidom i sam povede novu grupu pod nazivom “Islamska država”. S godinama su se taj pokret i samoproglašenje halifata pokazali ključnim za oslobođenje Hummana Kutaynija.
Front Al Nusra preimenovan je u Hayat Tharir Al Sham kao rezultat ujedinjenja nekoliko frakcija, a istragom je pokazano da je Manaf Kutayni bio u Idlibu. Njegova rodbina u Španiji slala je novac tamo. Taj navodno terorista ima nekoliko djece koja su poginula u borbi, Taj i Safi poginuli su 2012, odnosno 2017. godine. Kad su Assadove trupe ubile Taja, njegovi rođaci u Španiji objavili su poruke sućuti na društvenim mrežama. Vjeruje se da je drugi poginuo u samoubilačkom bombaškom napadu u Homsu.
Manaf je brat Faresa, ponosnog oca koji je zagrlio sina na aerodromu Barajas nakon desetljeća, koliko se nisu vidjeli. On je patrijarh klana i jedna od najvažnijih osoba španske Islamske zajednice. Njegova sfera utjecaja jedno je od najvažnijih vjerskih središta u zemlji, Centralna džamija u Madridu, gdje je imenovan blagajnikom. Oko te džamije Kutayni su osnovali nevladinu organizaciju pod izgovorom da pomažu sirijskom narodu i šalju mu humanitarnu pomoć.
Nevladina organizacija stvorena je 14. maja 2011, dva mjeseca nakon izbijanja rata, a Fares je dao zaduženja dvojici njegovih sinova, Ammaru i Bilalu. Prvi je u februaru 2018. sa sestrom Rim i majkom Sabah otputovao u Istanbul po brata koji je upravo izašao iz zatvora. Telefonski broj Ammara Kutaynija pojavio se u telefonskom imeniku Deniza Ibrayama Redzheba, kojeg je Vrhovni sud Španije osudio zbog njegove umiješanosti u mrežu takozvane brigade “Al Andalus”. Međutim, prema istrazi, brat koji je najviše bio umiješan u oslobađanje Hummana bio je Hummar, rođen u Madridu 1982. godine. Utvrđeno je da je Hummar otputovao u Tursku kako bi najmanje jednom platio osobi identificiranoj kao Mohamed Bachir, također povezanoj s klanom.
Policijska istraga je također rezultirala saznanjima o zabavi na kojoj se okupilo na desetine gostiju, a koja je organizirana u čast povratka, nakon deset godina zatočenog u sirijskim zatvorima zbog terorizma. Na zabavi se pojavio i bivši vođa Al-Kaide u Španiji Imad Eddin Barakat Yarkas, alias Abu Dahdah. Prisustvovao je kao počasni gost patrijarha klana Faresa Kutaynija, šure Riaya Tataryja.
Snage sigurnosti pratile su porodicu godinama, lozu koja već generacijama živi u Španiji. Oni su desetljećima imali snažan i presudan utjecaj na špansku islamsku zajednicu iz Centralne džamije u Madridu, jedne od najvažnijih u zemlji. Policija je prisluškivala članove porodice koji su organizirali zabavu, a alarm se upalio kada su detektirali poziv na telefon Faresa Kutaynija s broja 631349XXX: vlasnik tog broja bio je Abu Dahdah.
Zabava je održana 4. marta 2018, a policija je postavila uređaje za nadziranje. Farma je bila idealno mjesto za skrivanje. Kutaynijevi su poduzeli mjere opreza. Istražitelji su shvatili da njih nadziru tokom cijele zabave. Na proslavi se okupilo nešto poput “aristokratije džihadizma” u Španiji.
Pokraj kuće otkrili su vozilo SAAB 95, automobil Abu Dahdaha, koji je bio skriven poput duha otkad je pušten iz zatvora 2013. godine, nakon što je odslužio 12 godina zatvora, kaznu koju mu je Vrhovni sud izrekao zbog vođenja Al-Kaide u Španiji. Imad Eddin Barakat Yarkas je sirijsko-španskog porijekla. Njegov telefonski broj pojavio se u telefonskom imeniku jednog od članova ćelije u Hamburgu koju je vodio Egipćanin Mohammed Atta, a koja je počinila teroristički napad 11. septembra 2001.
Barakat Yarkas uhapšen je u Španiji nekoliko sedmica nakon napada koji je promijenio svijet. Kao vođa španske ćelije Al-Kaide, Abu Dahdah je regrutirao “mudžahedine” na putovanjima u Englesku, Tursku, Indoneziju, Jordan, Belgiju i Njemačku, gdje je boravio u kućama ljudi povezanih s terorističkim grupama.
Snage sigurnosti znale su da je nastavio živjeti u Španiji, tačnije u Madridu. Vjerovatno ga niko ne bi prepoznao kao Bin Ladenovog sljedbenika da su ga sreli na ulici. Sada se zna da je porodica Kutayni provela 20 godina posvećena konsolidaciji organizirane, čvrste i moćne strukture neophodne za saradnju s Al-Kaidom. To je bila njihova skrivena strana, ona druga vidljiva bila je ona na kojoj je bio Riay Tatary.
Tataryjevi su kontakti bili neograničeni, njega su Sirijci kao i njegova rodbina zvali Abu Islam. Sva su ta saznanja u okviru istraga u julu 2019. dovele do operacije “Warmor”, kada je uhapšeno deset osoba i istraženo 14 osoba, uključujući nekoliko članova klana Kutayni. Nacionalni sud donio je odluku o pritvoru sedam uhapšenih. Optuženi su za pripadnost kriminalnoj organizaciji, saradnju i finansiranje terorizma, pranje novca, poreznu prevaru, krivotvorenje dokumenata i pogodovanje ilegalnom useljavanju.
TATARYJEV NASLJEDNIK
Tadašnji predsjednik Islamske zajednice Španije, rahmetli Riay Tatary, koji je bio na aerodromu Barajas, izdao je saopćenje nakon hapšenja. Tvrdio je da su mu nanijeli duboku bol jer su neki od uključenih bili blisko povezani s njim. Također je tražio pravo na pretpostavku nevinosti. Nije precizirao kakve su to veze koje su ga ujedinile s klanom, ali zna se da je njegova žena bila sestra Sabah Asse, supruge Faresa Kutaynija. Bili su šurjaci.
Tatari je oduvijek bio vidljivo lice i sagovornik političarima, gradonačelnicima, predsjednicima vlade u ime muslimanske zajednice u Španiji koja je oformljena prije 40 godina. Abu Islam je kao predsjednik Islamske zajednice Španije imao otvorena vrata u svim institucijama te zemlje. Ova institucija itekako ima težinu jer upravlja džamijama u zemlji s dva miliona muslimana.
Kada je preselio, poruke sućuti poslali su iz Vlade, ali i sa španskog dvora. Bio je slavna osoba u vjerskoj zajednici od 1980-ih, kada je na osnovu Zakona o vjerskim slobodama osnovan Savez islamskih zajednica Španije (UCIDE) i Španska federacija islamskih vjerskih subjekata (FEERI). Te su dvije organizacije formirale CIE, nešto poput islamskog ekvivalenta Katoličkoj biskupskoj konferenciji. Od tada su se često UCIDE i FEERI suprotstavljali jedna drugoj, ali uvijek je prevladavala većina na čijoj je strani bio Tatary.
Iako je u javnosti uvijek snažno odbacivao terorizam i gajio dobre odnose s jevrejskim i kršćanskim vođama, Tataryjev je lik uvijek bio obavijen velom tajne. To priznaju policijski izvori koji tvrde da, nakon toliko godina koliko je proveo na čelu zajednice, teško da ne bi znao za aktivnosti svoje porodice. Tatary je umro od korone u bolnici La Paz u Madridu u 72. godini.
U julu 2020. Ayman Adlibi izabran je za njegovog nasljednika s 84 posto glasova na skupštini održanoj u džamiji Tetouan. Samo nekoliko dana ranije, također je jednoglasno imenovan za Tataryjevog nasljednika na čelu većinskog UCIDE-a, čije se sjedište nalazi u madridskoj džamiji. Ayman Adlibi također je dao izjavu nakon hapšenja. Pojasnio je da ga je policija zadržala u pritvoru jedva nekoliko sati i pokazala s koliko nelagode to čine. To se pitanje, rekao je, “moglo riješiti razgovorom” u džamiji ili u policijskoj stanici.
