Jermenska okupacija Nagorno-Karabaha primorala je oko milion Azerbejdžanaca da napuste svoje domove sve dok region nije oslobođen u jesen 2020.

Jedne ledene noći, 26. februara 1992. godine, jermenske trupe i tenkovi ušli su se u mali grad Hodžali u regionu Nagorno-Karabaha. Ono što je uslijedilo bio je jedan od najgroznijih pogrona na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata – masakr 613 azerbejdžanskih civila od strane jermenskih vojnika.

Ove nedjelje obilježava se 31. godišnjica onoga što je sada poznato kao masakr u Hodžaliju – najmračniji sati u historiji Azerbejdžana, bivšeg sovjetskog vazala koji je proglasio nezavisnost nekoliko mjeseci prije raspada SSSR-a u decembru 1991. godine.

Među onima koje su jermenske snage brutalno ubile bilo je 106 žena, 63 djece i 70 starijih osoba. Gotovo 487 je teško ranjeno kada je grad, sa oko 7.000 stanovnika, gađan teškom artiljerijom iz tenkova.

Grube procjene azerbejdžanskih vlasti i nezavisnih agencija pokazuju da broj etničkih Azerbejdžanaca ubijenih u ratu 1991-1994 iznosi preko 30.000. Oko milion drugih je protjerano iz svojih domova tokom etničkog čišćenja od strane Jermenije, piše TRT World.

Nakon godina jermenske okupacije, azerbejdžanske snage konačno su oslobodile većinu dijelova regije Nagorno-Karabah u septembru 2020, nakon 44-dnevnog sukoba koji je završio primirjem uz posredovanje Rusije.

Jermenski genocid

Ubistva, najveći pojedinačni masakr tokom Prvog sukoba u Nagorno-Karabahu mogu se porediti sa užasima Holokausta.

Naknadne istrage azerbejdžanske vlade i međunarodnih eksperata, zasnovane na svjedočenjima oko 2.000 preživjelih, razotkrile su brutalnost jermenskih vojnika.

Azerbejdžanski civili su živi spaljeni, mnogima su oguljeni skalpovi sa glave, nekima su odsječeni uši, nosovi ili polni organi, a većini su iskopane oči.

Preživjeli kažu da su jermenski vojnici slagali tijela žena i djece na kamare i unakazili svoje žrtve na najgore moguće zamislive načine.

Oko 150 od 1.275 ljudi koje su Jermeni zarobili tokom masakra do danas se vode kao nestali. Osam porodica je potpuno zbrisano, dok je 130 djece izgubilo jednog roditelja, a 25 oba roditelja.

Neki ljudi iz Hodžalija, jednog od najstarijih naselja u Karabahu, preživjeli su masakr tako što su pobjegli u okolna brda i šume, da bi na kraju, na temperaturama ispod nule, stigli do bezbjednog mjesta.

“Jermenija i njeni političari okupirali su azerbejdžanske zemlje 30 godina, učinili da milion ljudi živi daleko od svoje domovine 30 godina i izvršili su genocid u Hodžaliju sa fašističkom ideologijom”, rekao je prošle godine ambasador Azerbejdžana u Republici Turkiye Resad Mammadov.

Azerbejdžanska vlada pokrenula je kampanju Pravda za Hodžali, pozivajući svjetske lidere da priznaju masakr kao zločin protiv čovječnosti i da počinioce privedu pravdi.