Devetnaesti biciklistički maraton Bihać – Srebrenica ¨Da se nikad ne ponovi i ne zaboravi¨ jedna je od najmasovnijih sportskih aktivnosti u sklopu obilježavanja godišnjica Genocida u Srebrenici koja će ove godine okupiti preko 400 učesnika.

Maršruta duga oko 500 kilometara ide preko Jajca, Bugojna, Novog Travnika, Viteza, Visokog, Sarajeva, Olova, Kladnja, Vlasenice i Milića do Srebrenice. Međutim, pojedini učesnici ovog biciklističkog maratona danima ranije krenu prema Bihaću iz Švicarske, Austrije, Slovenije i drugih evropskih država.

Među njima su Selvedin Mehmedović i Suvad Emrić iz džemata Islamski kulturni centar Gazi Husrev-beg, čija džamija ponosno nosi naziv „Cvijet Srebrenice“. Ona je otvorena krajem marta prošle godine kao prva džamija u ovom gradu i predstavlja posebnu duhovnu i arhitektonsku vezu bošnjačke zajednice sa Sarajevom kao svojim duhovnim centrom i Srebrenicom kao simbolom Genocida nad Bošnjacima u toku Agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Maršruta duga 800 kilometara

U sklopu ovogodišnjih aktivnosti ovog džemata jeste i sportski poduhvat koji će pokušati realizirati Suvad Emrić, predsjednik džemata, i Selvedin Mehmedović, blagajnik džemata. Njihovo putovanje od 300 kilometara iz Klagenfurta do rodnog Cazina započelo je u srijedu 8. jula u svrhu podizanja svijesti i sjećanja na žrtve Genocida u Srebrenici. Dužina njihovog biciklističkog puta je preko 800 kilometara, a očekivano vrijeme vožnje s kraćim pauzama je četiri dana.

Suvad i Selvedin kao dio rukovodstva džemata svojim primjerom pokazuju da predvodnici zajednice su i nosioci zahtjevnih aktivističkih projekata kao što je ovaj.

Selvedin Mehmedović (1985) je rođen i odrastao u Cazinu. Godine 1997. s porodicom preseljava se u Austriju u prvom poslijeratnom valu iseljavanja iz Krajine. S ponosom ističe da je oženjen iz Bosne i da ima dvoje djece.

“Mi smo puno vezani za Bosnu, putujemo u domovinu skoro svaki mjesec. Naš cilj je da podržimo sve aktivnosti koje imaju za cilj obilježavanje Genocida nad Bošnjacima. Uvijek smo tu za Bosnu i za naš narod. Naše džamije nisu po principu – klanjaj i svak svojim putem – naše džamije su mjesto druženja, a imamo različite kulturne i rekreativne aktivnosti tokom cijele godine za sve uzraste. Jedna od njih jeste i biciklistički maraton Klagenfurt – Srebrenica za koji želimo da pređe u našu tradicionalnu aktivnost i da se poveća broj učesnika. Trudimo se da imamo dio Bosne ovdje gdje živimo”, kaže Mehmedović za Stav.

Suvad Emrić (1987) je s porodicom odselio iz Cazina prije početka Agresije. U Klagenfurtu je odrastao i školovao se. Po struci je IT inženjer za robotiku. Oženjen je i ima tri kćerke. Nedavno je izabran za predsjednika Džemata.

“Vrlo mlad sam se uključio u rad džemata kroz preuzimanje obaveza i rješavanja potrebama naših džematlija. Ispunjava me taj rad i da budem dio aktivnosti i nastojanja protiv zaborava u našoj jedinoj domovini Bosni, odnosno dio kulture sjećanja na Genocid u Srebrenici i ostale zločine. Ovaj put je samo jedan manji dio truda i rada koji ulažemo godinama da održimo našu vezu i jačamo patriotizam u našim srcima”, kaže Emrić u izjavi za Stav.

Aktivnosti u džematu i porodična atmosfera je fokusirana na najveći izazov bošnjačkih zajednica u dijaspori, a to je kako na mlade prenijeti osjećaj pripadnosti Bosni i Hercegovini.

“Svoju djecu koja su u Austriji rođena učim da zavole Bosnu, da znaju za svoju jedinu domovinu, te da se mi kao narod ne izgubimo u tuđini. Želja nam je da naša sela, njive, polja ne ostanu pusta i zapuštena. Za nas u dijaspori džemati su mnogo više od džamija u Bosni  jer su to mjesta našeg stalnog druženja i različitih aktivnosti”, dodaje Emrić ne krijući uzbuđenje što će prvi put prisustvovati zajedničkoj dženazi u Potočarima.

Specifična džamija jedinstvenog imena

Džemat Islamski kulturni centar Gazi Husrev-beg u Austriji u gradu Klagenfurtu je izgradio jedinstvenu džamiju specifičnog imena – džamija „Cvijet Srebrenice“. Pored imena, džamija je specifična i po tome što je unutrašnji dio kupole uobličen velikim cvijetom koji simbolizira Genocid u Srebrenici. Ova džamija ima i Gazi Husrev-begov mihrab, koji je identičan mihrabu Begove džamije u Sarajevu.

Džemat je vrlo aktivan u toku cijele godine, a pored velikog broja volontera, džamijske aktivnosti opslužuju i dva imama Omer ef. Bušatlić i Ahmed ef. Karahasanović. Kao što samo ime džamije sugeriše, ovaj džemat njeguje snažno sjećanje na Bosnu i bosanske simbole i kulturu sjećanja, od kojih je nedvojbeno najznačajniji Genocid nad Bošnjacima Srebrenice i Podrinja. S tim u vezi ovaj džemat u svojim redovnim i planiranim godišnjim aktivnostima ima i obilježavanje godišnjice Genocida. Ove godine su u programu obilježavanja Genocida u džamiji 1. jula učestvovali mr. Admir Lisica, koji je govorio na temu „Šta je nama Srebrenica“, zatim majka Ramiza Gurdić u ime udruženja „Majke enklave Žepa i Srebrenica“, kao i autor srebrnog cvijeta Srebrenice Mensur Bektić. Svoj doprinos programu je dao i dr. Nezir Halilović, koji je u ovom džematu boravio cijeli vikend u kome su pored obilježavanja godišnjice Genocida bile upriličene i tradicionalne mektepske hatme.