U Plavu je nedavno održan značajan jubilej akademskog društva "Almanah". Riječ je o tri decenije od objavljivanja prve knjige pod naslovom “Kad su gorjele Božje kuće”, prvog dvobroja časopisa "Almanah" i prvog kataloga za izložbu pod nazivom “Zavičaj i djetinjstvo”, pod nazivom "Almanah - najznačajnije djelo velikog bošnjačkog književnika Huseina Bašića - kako je sve počelo (1994 - 2024)"
Dr. Zlatan Čolaković, saradnik čuvenog homerologa sa Harvarda Alberta Lorda, je 2007. godine zapisao: "U sveopćem rasulu i u doba vitalne ugroženosti Bošnjaka, Husein Bašić i istaknuti suradnici ‘Almanaha’ objavili su mnoge važne i dobre knjige, organizirali odvažne skupove i simpozije, te izdali preko trideset brojeva časopisa, kojima su dali dosad najveći doprinos svojoj kulturi i kulturi Crne Gore. Nadam se, i usuđujem se predskazati, da će se ovaj Bašićev poduhvat u budućnosti pokazati i kao njegovo najveće dostignuće."
Atvija Kerović, direktor "Almanaha", u tom smislu je u Plavu rekao da je Husein Bašić je idejni tvorac i utemeljivač “Almanaha” (1993), najznačajnije kulturne institucije Bošnjaka u Crnoj Gori koja je postala nezaobilazni svjedok sveukupnog kulturno-istorijskog trajanja Bošnjaka na ovim prostorima.
“Udruženje ‘Almanah’ je registrovano 10. novembra 1993. godine te je ubrzo prepoznat kao respektabilna izdavačka kuća, koja je okupila ugledne autore čiji je istraživački refleks bio okrenut temama od interesa za bošnjačko-muslimansku zajednicu u Crnoj Gori i stvaralaštvo autora pripadnika ove zajednice. ‘Almanahova’ izdanja su na taj način popunila ogromnu prazninu nastalu usljed nepostojanja organizovanog istraživanja ovog segmenta nasljeđa”, rekao je Kerović u Plavu te naglasio da je time “Husein Bašić postavio temelje i armaturu najznačajnije kulturne institucije Bošnjaka u Crnoj Gori”.
Uz publicistu Mirzu Lubodera koji je i vodio ovaj skup u Plavu govorio je i dr. Aleksandar Radoman, filolog, dekan FCJK, i član uprave Crnogorskog PEN centra. On je na skupu u Plavu podsjetio da je Husein Bašić, osim što je idejni tvorac i utemeljivač udruženja „Almanah“ te prvi urednik toga časopisa, u čijoj su prvoj redakciji pored njega bili i Zuvdija Hodžić i Milika Pavlović, devedesetih godina prošlog vijeka učestvovao u formiranju i značajnim aktivnostima asocijacija i udruženja koja su odvažno istupila protiv politike mržnje i rata u bivšoj Jugoslaviji.
Publicist Mirza Luboder i prof. dr. Aleksandar Radoman
„Tako je među prvima istupio iz Udruženja književnika Crne Gore, čiji je bio nekadašnji predśednik, a koje je od kraja 80-ih postalo promoter ratnohuškačke politike i učestvovao u osnivanju Crnogorskoga društva nezavisnih književnika. Bio je i član Crnogorskoga PEN centra, koji je samo godinu dana nakon osnivanja 1991. godine postao član Međunarodnoga PEN centra. I među osnivačima Dukljanske akademije nauka i umjetnosti 1999. godine našlo se ime Huseina Bašića. Kad su se mnogi povukli u udobnost konformizma, Bašić je progovorio snažnim glasom otpora bezumlju. Bašićev hrabri intelektualni angažman krajem 80-ih i početkom 90-ih nije ostao bez posljedica pa je kao kritičar povampirene zločinačke ideologije, ostao bez posla, a potom i penzionisan“, rekao je Radoman koji je govorio i o Bašićevom književnom doprinosu te brojnim književnim i društvenim nagradama i priznanjima koje je dobio tokom života.
Likovni umjetnik Aldemar Ibrahimović, član redakcije "Almanaha", sjetio se poznanstva sa Huseinom Bašićem koje je uskoro preraslo u pravo i iskreno prijateljstvo.
Mr. Aldemar Ibrahimović, akademski slikar
“Općinio me svojom pojavom, mudrošću i staloženošću kojom je zračio, bez trunke arogancije i nadmenosti, a sa tako respektabilnom biografijom i ugledom u književnim krugovima one Jugoslavije. Osim toga, impresionirao me je njegov drustveni angazman u najtezem vremenu - krajem osamdesetih i pocetkom devedesetih godina proslog vijeka. Jedan od rijetkih intelektualaca iz reda bošnjačkog naroda, koji je prepoznao opasnost koja se nadvila nad prostorima bivše Jugoslavije i usudio se da to javno saopšti. Aktivno se suprostavio predstojećem zlu istupajući javno iz UKCG, zbog podrške tog udruženja ratno-huškačkoj politici a ubrzo i iz istih razloga daje ostavku na članstvo u Odboru za književnost CANU. Tada zajedno sa književnikom Milikom Pavlovićem i istoričarem Radojem Pajovićem formiraju organizaciju ‘Javnost protiv fasizma’, birajući da u samom nazivu udruženja ukažu o kakvoj je opasnosti riječ. Sve mi je to govorilo o kakvom se čovjeku radi - hrabrom, ponositom i nepokolebljivom u svojim uvjerenjima”, rekao je Ibrahimović.
Opština Plav imala je značajnog udjela u organiziranju ovog jubileja, a u svojstvu pokrovitelja obratio se predsjednik Opštine Plav Nihad Canović, koji je ocijenio: „Samo da je časopis 'Almanah' ostao iza njega, bilo bi dosta. A mi ovdje govorimo o izuzetno plodnom piscu, angažovanom borcu za ljuska prava i slobode i hrabrom čovjeku.“
Predsjednik Opštine Plav Nihad Canović
„Kad razmišljam o ovom velikom piscu, često mi padne na pamet naziv jednog teksta o Bašiću, autora Edina Smailovića, naslovljen 'Čovjek koji je odbio da savije kičmu'. Tako jednostavan, a opet tako jezgrovit opis književnog barda, koji je odbio da zaboravi periode u kojima su pripadnici muslimanske vjeroispovijesti bili manjih prava u odnosu na ostale građane, te na užasne devedesete“, rekao, međuostalim, Canović.
