Na jučerašnjoj plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH, između ostalog, razmatran je zahtjev Bakira Izetbegovića, u vrijeme podnošenja zahtjeva prvog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, za ocjenu ustavnosti odredaba Pravilnika o uniformama Oružanih snaga BiH, te je utvrđeno da zabranom nošenja hidžaba uz uniformu tokom vojne službe u Oružanim snagama BiH nije prekršeno pravo na slobodu vjere.

Podsjećamo, Emeli Mujanović-Kapidžija, pripadnici Oružanih snaga BiH na radnom mjestu nije dozvoljeno nošenje mahrame, a za ostvarivanje tog prava bori se na Ustavnom sudu BiH.

Mujanović je 26. marta 2020. godine tužila Ministarstvo odbrane BiH pred Sudom BiH zbog diskriminacije i povrede ljudskih prava na slobodu vjere zbog zabrane nošenja mahrame u službi. Glavna rasprava u ovom sudskom postupku održana je 7. oktobra, a njen tužbeni zahtjev odbijen je u prvostepenoj presudi od 23. februara 2021. godine.

Uložila je žalbu koja je odbijena 19. aprila 2021. godine, a apelacijom Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine od 25. maja 2021. godine ona je još jednom ušla u spor s državom.

Odlučujući o predmetnom zahtjevu, Ustavni sud je, između ostalog, podsjetio da je Evropski sud u svojoj praksi istakao da može, po potrebi, uzeti u obzir bilo koji konsenzus i zajedničke vrijednosti koje proizlaze iz prakse država potpisnica Evropske konvencije. Također je istakao da je iz Pravilnika o uniformama vidljivo da se pravila o vidljivom isticanju vjerskih simbola u Oružanim snagama BiH jednako primjenjuju na sve pripadnike te da je zaštita načela neutralnosti u Oružanim snagama BiH kompatibilna s vrijednostima na kojima se zasnivaju Ustav BiH i Evropska konvencija.

Ustavni sud je smatrao da Ministarstvo odbrane BiH zbog specifičnog karaktera Oružanih snaga BiH može zahtijevati od svojih pripadnika/pripadnica da se suzdrže od iskazivanja određenih vjerskih uvjerenja na radnom mjestu – navodi se u sažetku odluke.

U vezi s tim, Ustavni sud je podsjetio na to da Evropski sud ističe supsidijarnu ulogu mehanizma Evropske konvencije, prema kojoj domaće vlasti imaju direktan demokratski legitimitet, te su u boljem položaju da procijene potrebe i uvjete u odnosu na pitanje o odnosima između države i različitih religija, o kojima mišljenja u demokratskom društvu opravdano mogu biti veoma različita.

Osim toga, Ustavni sud je istakao da se osporenom odredbom vjerska sloboda ne ograničava općenito u Oružanim snagama BiH, te da je vojnim licima omogućeno obavljanje vjerskih aktivnosti u skladu sa specifičnostima svake od vjera. Ustavni sud je zaključio da zabranom nošenja hidžaba uz uniformu tokom vojne službe u Oružanim snagama BiH nije prekršeno pravo na slobodu vjere – navodi se u odluci.

Podsjećamo da su ombudsmani u ovome slučaju utvrdili diskriminaciju i pozvali Oružane snage da je otkloni.

Odluka nelogična, kontradiktorna i neopravdana

Njen advokat Emir Kovačević je u izjavi za Radio BIR podsjetio javnost da se Emele duže od deset godina bori za svoja ljudska prava na radnom mjestu u Oružanim snagama BiH.

"Mi smo kroz pravni postupak došli do Ustavnog suda. Pročitao sam samo sažetak odluke Suda, jer nisam dobio presudu tako da sad ne mogu detaljno analizirati njen sadržaj. Moram istaknuti da smo jako razočarani odlukom Suda, odnosno onim što se može vidjeti iz sažetka. Oni opravdavaju ograničenje u smislu neutralnosti institucije", pojašnjava advokat Kovačević.

On se pita na koji način hidžab može da ugrožava neutralnost oružanih snaga  BiH pored redovnog održavanja liturgija, misa, obilježavanja dana raznih svetaca, kao i obavljanje džume i drugih islamskih obreda u mesdžidima kasarnama Oružanih snaga.

"Ova odluka je mnogo nelogična, kontradiktorna i smatram je neopravdanom", poručuje Kovačević i dodaje da nisu icrpljene sve pravne mogućnosti jer se borba može nastaviti na Europskom sudu za ljudska prava i Komitetu za ljudska prava UN-a.

"Ja sam uvjeren kad ovaj predmet dođe u ruke stručnjaka i kad uporede ovaj slučaj s praksom da će utvrditi povredu prava na slobodu vjere u ovom slučaju jer se ovdje radi na diskriminaciji žena jer je Ustavni sud ranije presudio da je dopušteno nošenje brade kao vjerskog prava u Oružanim snagama", pojašnjava Kovačević i podsjeća da postoji odjevni predmet (potkapa) koja se može prilagoditi u hidžab od istog materijala i boje kao uniforma.