Ovog septembra navršava se 30 godina od historijskog zasjedanja Bošnjačkog sabora u opkoljenom Sarajevu, što predstavlja najvažniji događaj i ujedno završnu slagalicu u formiranju bošnjačke nacije.

U postdejtonskoj Bosni i Hercegovini iz godine u godinu pokušava se minimizirati naslijeđe Bošnjačkog sabora, a prije nekoliko mjeseci svjedočili smo i pokušaju brutalne “naučne” razgradnje dostignuća Sabora.

U protekle tri decenije Bošnjaci u domovinskim zemljama izborili su da upravo datum održavanja Bošnjačkog sabora bude njihov nacionalni dan u Crnoj Gori, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu. Taj je dan za Bošnjake neradni i za njega se vežu najmasovniji i najznačajniji skupovi.

Bošnjaci – narod za evropsku budućnost regije

Ove godine centralno obilježavanje Dana Bošnjaka održat će se u Podgorici, u organizaciji Bošnjačkog vijeće u Crnoj Gori i Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća, kao priprema za  popis stanovništva koji je Vlada Dritana Abazovića, koja je u tehničkom mandatu, najavila za oktobar. Pored popisa stanovništva, Bošnjaci Crne Gore zaslužuju ovakav tretman i zbog historijskog uspjeha na izborima, što je odlična predispozicija da se ispravi i da se unaprijedi položaj Bošnjaka i dobra najava jedinstvenog izlaska na popis stanovništva i vraćanje Bošnjaka na dvocifreni udio u Crnoj Gori.

Dana 27. septembra bit će održana svečana akademija „Bošnjaci – narod za evropsku  budućnost regiona“, na kojoj se očekuju predstavnici državnih institucija, akademske zajednice i  organizacija koje brinu o identitetu Bošnjaka u regiji. Narednog dana bit će upriličen okrugli sto „Bošnjaci u aktuelnim procesima – europeizacija ili balkanizacija?“

„Cijenimo da aktuelni društveni i ukupni geopolitički procesi, izazovi u regionu i u svijetu nalažu potrebu što osmišljenijih odgovora i djelovanja, a imajući u vidu da su već otvorena  neka od pitanja, koja se najdirektnije tiču prava i položaja Bošnjaka u državama regiona. Pozvali smo intelektualce da promišljaju i kroz izlaganja ponude smjernice za kvalitetnije djelovanje. Želimo da iniciramo saglasje makar oko nekoliko pitanja koja tište sve Bošnjake,  kao što su: ustavno-pravni status Bošnjaka u državama regiona,  stepen  ostvarivanja temeljnih elemenata nacionalnog identiteta Bošnjaka – simboli, kultura, jezik i književnost, historija, geografija, umjetnost, očuvanje domicilnih prava bošnjačke dijaspore, uloga i značaj bošnjačkih organizacija i političkih stranaka u oblikovanju pozitivne saradnje između država nastalih raspadom SFRJ“, kaže za Stav Mirsad Rastoder, predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori.

Rastoder smatra da se u proteklim decenijama pokazalo da je reafirmacija narodnog imena Bošnjak mudra i značajna odluka, kako za nas, tako i za sve naše prijatelje koji su razumjeli da iskreno zajedništvo možemo graditi samo s pozicija ravnopravnosti i međusobnog uvažavanja,  razumijevanja identitetskih različitosti i stalnog dijaloga.

„Bošnjaci su narod koji je vjekovima ugrađivao sebe u mnoge vrijednosti na Balkanu. Stoga smo vrlo zainteresovani za očuvanje i unapređenje tih vrijednosti i za evropsku budućnost svake države regiona. Politička, ekonomska i socijalna nestabilnost i brojni izazovi koji dolaze s tim unose nespokoj kod građana, posebno pripadnika manje brojnih naroda, kao što su Bošnjaci u Crnoj Gori, Srbiji ili Makedoniji. Posebno brine urušavanje institucija koje treba da garantuju jednakost pred zakonom, da štite prava i slobode građana i sprovode politike zaštite i unapređenja ljudskih i manjinskih prava, te da se na svakom prostoru borimo za vladavinu prava kao osnovni preduslov i garant evropeizacije društva, odnosno poštovanja ljudskih prava i sloboda“, dodaje Rastoder.

Zajedničko za BiH i Bošnjake u domovinskim zemljama jeste nužnost integracije Zapadnog Balkana u NATO i EU kao garant da više nikad neće doći do ratova, etničkog čišćenja i genocida.

„Bošnjaci su narod koji ima ponos, dostojanstvo satkano na saburu, merhametluku i iskrenom nijetu da prihvata novo, ali istovremeno da čuva i njeguje tradiciju, kulturu i svoj jezik. Zbog toga neke stvari treba u kontinuitetu ponavljati i na njih ukazivati, kako bi naše zalaganje za EU integracije  bilo jasnije i nama, ali i ljudima kojima se obraćamo. Bošnjaci u Crnoj Gori jesu brojčano manjinski narod – ali su autohtoni, odvajkada utemeljeni i na svojim ognjištima spremni i sposobni da sa svim drugim narodima i zajednicama izgrađuju evropsku, prozapadnu i građansku Crnu Goru! To priželjkujemo i drugima u susjednim državama“, poručuje Rastoder.

Bošnjaci Makedonije su prvi popisani Bošnjaci

Godinu dana nakon Bošnjačkog sabora Bošnjaci u Makedoniji su naša prva zajednica koja je nakon vraćanja historijskog imena izašla na popis stanovništva. Zbog složenih unutarnjih političkih odnosa između dva najbrojnija naroda nakon popisa 2002. godine, čekalo se gotovo dvije decenije na novi popis.

„Povodom Dana Bošnjaka, SDA Makedonije organizuje svečani prijem u hotelu 'Aleksandar Palace', uz obraćanje domaćina, predsjednika SDA Makedonije.  Očekujemo dolazak najvažnijih državnih funkcionera, parlamentaraca, ambasadora i drugih javnih ličnosti. Tokom dana imat ćemo posjetu kabinetu predsjednika Pendarovskog, s kojim naša zajednica ima odličnu saradnju“, izjavio je za Stav Dželal Hodžić, predsjednik SDA Makedonije.

Istog dana će se održati i međunarodna konferencija „Bošnjaci u otvorenim društvima“ u organizaciji Udruženja „Divanhana“.

Hodžić podsjeća na pozitivne rezultate popisa stanovništva koji je održan u septembru 2021. godine, a koji je pokazao povećan udio Bošnjaka, a ovo što je najvažnije jest da je broj govornika bosanskog jezika gotovo izjednačen s brojem Bošnjaka, čime je završena priča o „bošnjačkom jeziku“.

U Sjevernoj Makedoniji su izbori naredne godine, a rezultati popisa su temelj za planiranje djelovanja političkih i društvenih predstavnika Bošnjaka i polazna tačka u pregovorima. Iako je Bošnjaka u Makedoniji manje od 1 posto, njihov utjecaj, glas i prisustvo odaju atmosferu da ih ima 10 %, što najbolje govori o stepenu njihove integracije u makedonsko društvo.

„Bošnjaci u Sjevernoj Makedoniji su uvijek bili na proevropskoj strani kao i skoro sve manjine koje su i najjači zagovornici učlanjenja u Evropsku uniju jer je to najbolji put za svaki prosperitet društva“, poručuje Hodžić.

Bošnjaci Kosova – naša najizolovanija zajednica

Dan Bošnjaka se tradicionalno najmasovnije obilježava u Prizrenu, gdje je najavljen niz događaja. Naša zajednica na Kosovu je u završnim pripremama za popis stanovništva koji će se realizovati narednog mjeseca nakon više odgađanja.

Prema Ustavu, Bošnjaci na Kosovu imaju tri zagarantovana mjesta u Parlamentu i po tom pitanju su najprilegovaniji u domovinskim zemljama. Upravo toliko Bošnjaci imaju stranaka, a u Vladi Albina Kurtija učestvuje ona s najmanje glasova.

Zbog opterećenosti kosovskog društva odnosima Srba i Albanaca, odnosno Beograda i Prištine, Bošnjaci su najveća žrtva jer na Zapadnom Balkanu vizni režim postoji samo između Kosova i BiH. Iako je kroz Berlinski proces ovo pitanje trebalo biti ranije riješeno, očito je da će do toga teško doći s obzirom na visok nivo radikalizacije u Banjoj Luci.

„Najveći izazov Bošnjaka na Kosovu jeste kako očuvati nastavu na bosanskom jeziku s obzirom na hronični nedostatak udžbenika i kadrova. Ove godine su višestruko poskupjeli udžbenici, što otkriva izostanak razumijevanja Vlade prema potrebama manje brojnih zajednica. Sve ovo se dešava u procesu konstantne migracije, zbog čega se mnoge škole zatvaraju, a sela postaju pusta. Najveće želja Bošnjaka Kosova jest da mogu neometeno putovati u svoju matičnu domovinu, a najveća nada jeste da će BiH promijeniti odnos prema Bošnjacima u domovinskim zemljama i pružiti konkretnu podršku, prije svega, za očuvanje kulture i identiteta Bošnjaka“, poručuje Rasim Demiri, predsjednik Demokratske stranke Bošnjaka – Koalicije Vakat.

Izazove Bošnjaka u Srbiji najbolje oslikava podjela u tri stranke i dvije islamske zajednice. Takva politička i duhovna podjela jeste prepreka za ostvarivanje svih potencijala s kojima raspolažu Bošnjaci u sjevernom Sandžaku, odnosno u Srbiji. Raduje činjenica da dolaze mlade generacije koje nisu bile dio podjela niti to osjećaju kao svoj problem. Rezultati popisa, iako značajno umanjeni, pokazali su da su Bošnjaci u Srbiji, uprkos majorizaciji i migracijama, značajno povećali svoj broj i udio.

Popis stanovništva u Hrvatskoj pokazao je pad broja i udjela Bošnjaka, ali rast broja govornika bosanskog jezika. Zajedničko na sva tri popisa značajno je smanjenje broja „Muslimana“, što je dobra najava pred popis u Crnoj Gori, gdje je njihov udio najveći i gdje su dio Ustava.

Dan Bošnjaka u Zagrebu će Bošnjačko nacionalno vijeće u Hrvatskoj obilježiti nizom skupova, a  ističemo promociju knjige Armina Hodžića, zatim obilježavanja Dana Bošnjaka u Gunji, gdje se nalazi najstarija munara u Hrvatskoj (27. 9. je ujedno i Dan džamije u Gunji) i gdje je najviša koncentracija Bošnjaka u Hrvatskoj s obzirom na jedan mali geografski prostor.