Velikim renoviranjem džamije 2019. godine instalirano je više od 500 solarnih panela na prostranom krovu džamije, koji su sada glavni i čisti izvor električne energije Istiklal džamije. I ovog Ramazana, džamija je ohrabrila energetski vakuf da poveća svoj kapacitet za proizvodnju obnovljive energije.

Her Pramtama, zamjenik šefa odjela Ri'ayah, ili upravljanja zgradama Istiklal džamije, nada se da će najsvetiji mjesec u islamu, kada vjernici hrle u džamije u većem broju, dati zamah Istiklalovom solarnom projektu kroz donacije.

Ali ovo je samo jedan od primjer različitih inicijativa „Zelenog ramazana“ u Indoneziji i širom svijeta koje promovišu niz promjena tokom muslimanskog svetog mjeseca.

U mjesecu u kojem se naglašava suzdržanost i dobročinstvo, preporuke mogu uključivati korištenje manje vode prilikom uzimanja abdesta, zamjenu plastičnih flaša i pribora za jelo tokom zajedničkih iftara onim za višekratnu upotrebu i smanjenje bacanja hrane. Ostali prijedlozi uključuju korištenje lokalnih proizvoda, naglašavanje recikliranja i korištenje donacija za finansiranje projekata čiste energije.

Grupe koje koriste pristup zasnovan na islamu često ističu ekološko shvaćanje određenih kur'anskih ajeta i izreka i prakse poslanika Muhammeda a.s. o zemlji, vodi i protiv rasipništva.

Prošle godine, na sastanku Muslimanskog kongresa za održivu Indoneziju, potpredsjednik zemlje Ma'ruf Amin pozvao je imame i lidere zajednica "da igraju aktivnu ulogu u prenošenju pitanja vezanih za ekologiju" i zatražio konkretne akcije u vezi s klimatskim promjenama uključujući donacije solarnim projektima poput onih u džamiji Istiklal.

Muhammad Ali Yusuf, član odbora vjerske institucije Nahdlatul Ulame za upravljanje katastrofama i klimatske promjene u Indoneziji, rekao je da je širenje svijesti o čistoj energiji "zajednička odgovornost" za muslimane, gdje instalacije solarnih panela u džamijama mogu biti katalizatori prema većoj tranziciji.

U Sjedinjenim Državama i Kanadi, ekološke grupe koje su počele nicati u muslimanskim zajednicama sredinom 2000-ih, neovisno jedna od druge, formirale su "zeleno muslimansko razumijevanje" unutar svojih vjerskih tradicija, prema imamu Safetu Ćatoviću, aktivisti muslimanske zajednice u SAD-u.

“U nekim slučajevima, džamije su bile pristupačne za to”, rekao je on. U drugima, imami džamija, "nisu u potpunosti razumjeli" ideju, dodao je.

Ramazan nudi “mogućnost ekološke obuke koja je jedinstvena za muslimansku zajednicu”, rekao je Ćatović. “Trideset dana dovoljno je nekome da promijeni svoje navike.”

Web stranica Islamskog društva Sjeverne Amerike poziva muslimane da budu “ekološki prihvatljiva zajednica”, rekavši da je briga o okolišu “zasnovana na premisi da nas je islam odredio da budemo upravitelji i zaštitnici ove planete”.

Neke džamije i muslimani širom svijeta slušaju takve pozive, korak po korak.

Džamija Nizamiye u Johanesburgu u Južnoj Africi, sa svojim visokim minaretima i prostranom unutrašnjosti, ima krov prošaran kupolama i solarnim panelima koji pomažu da se u džamija i okolne škole, klinike i bazari opskrbe strujom.

U Edisonu, New Jersey, džamija i društveni centar Masjid Al-Wali¸ usvaja promjene kao što je prodaja višekratnih boca za vodu članovima i instaliranje više aparata za vodu kako bi se obeshrabrila upotreba plastičnih boca za jednokratnu upotrebu, rekao je član odbora Akil Mansuri.

„Očuvanje životne sredine je islamski ispravna stvar“, rekao je Mansuri. “Ljudi prihvataju poruku, ali usvajanje je uvijek sporije.”

Prije nekoliko godina, Masjid Al-Wali, čije aktivnosti uključuju islamsku školu i mjesečne večere u zajednici, instalirao je solarne panele.

Obroci ovog ramazana za iftare u džamiji za sada dolaze u plastičnim kutijama, rekao je Mansuri. Ali vođe džamija ohrabruju članove da uzmu ostatke i ponovo koriste kutije, umjesto da ih bace, rekao je, dodajući da se nada da će se sljedećeg Ramazana moći pronaći alternative.

U Ujedinjenom Kraljevstvu, Projects Against Plastic, dobrotvorna organizacija sa sjedištem u Bristolu, vodi ramazansku kampanju bez plastike.

„Osjećam kao musliman da su džamije središte zajednica i da bi trebalo da preuzmu malo veću vodeću ulogu u održivosti i reciklaži“, rekao je osnivač PAP-a Naseem Talukdar.

Džamije se pozivaju da podignu svijest o zagađenju plastikom i smanje oslanjanje na plastiku za jednokratnu upotrebu. Sedam džamija u Bristolu učestvovalo je u pilot projektu prošle godine, sa različitim rezultatima, a ove godine je pokrenuta nacionalna kampanja sa više od 20 džamija koje su učestvovale.

Ummet for Earth, inicijativa koju predvodi alijansa koja ima za cilj osnaživanje muslimanskih zajednica koje se suočavaju s klimatskim promjenama, poziva ljude da se obavežu da će usvojiti jednu ekološku praksu tokom Ramazana. Opcije uključuju traženje imama da se pozabavi pitanjima životne sredine, doniranje dobrotvornim organizacijama za zaštitu okoliša i kupovinu na održiv način.

“Mnogi muslimani nisu svjesni da u Kur’anu i hadisima Poslanika a.s. postoje učenja o okolišu i da imaju ulogu koju mogu odigrati u zaštiti planete”, rekao je Nouhad Awwad, aktivista kampanje iz Bejruta i globalni koordinator za projekat Ummet za Zemlju u Greenpeace MENA.

Dok rade na podizanju svijesti, aktivisti se često susreću s argumentom da su klimatske promjene "suđene" i da "ne možete promijeniti Božju volju", rekao je Awwad.

„Pokušavamo da promenimo narativ“, rekap je. “Imamo stvari koje možemo učiniti na individualnom nivou, na nivou zajednice i na političkom nivou.”

Izvor:AP