Iz ukrajinske luke Odesa isplovio je danas brod sa 26.000 tona kukuruza za Liban.

Brod "Razoni" pod zastavom Sijera Leonea prvi je teretni brod koji je mogao napustiti ukrajinsku luku od februara, kada je Rusija započela pomorsku blokadu u Crnom moru.

Ukrajinska vlada kaže da 16 drugih brodova sa žitaricama sa 600.000 tona hrane čeka da napuste luke u i oko Odese u narednim sedmicama.

Blokada koju je uvela Rusija izazvala je skok cijena žitarica i nestašice u nekim od najsiromašnijih zemalja svijeta, piše BBC.

Koliko je žitarica zaglavljeno u Ukrajini?

U zemlji je ˝zarobljeno˝ oko 20 miliona tona žitarica namenjenih za izvoz.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da bi to moglo porasti na 75 miliona tona nakon ovogodišnje žetve.

Rat znači i da će ovogodišnja žetva biti manja.

˝Čak 30 procenata od 86 miliona tona žitarica koje Ukrajina inače proizvodi neće biti požnjeveno˝, kaže Laura Wellesley, specijalista za sigurnost hrane.

Kako je nestašica žitarica uticala na druge zemlje?

Ukrajina je obično četvrti po veličini svjetski izvoznik žitarica. Proizvodi 42 procenta svjetskog suncokretovog ulja, 16 posto kukuruza i 9 procenata pšenice.

Osim toga, smanjen je izvoz pšenice iz Rusije – najvećeg svjetskog izvoznika.

Zapadne sankcije nisu usmjerene na rusku poljoprivredu, ali Kremlj tvrdi da su one ometale izvoz povećanjem stopa osiguranja i utjecanjem na plaćanja. Ruskim brodovima koji prevoze poljoprivredne proizvode nije zabranjen ulazak u luke EU.

Ukrajina i Rusija obično isporučuju preko 40 procenata afričke pšenice, kaže Afrička razvojna banka.

Ali rat je doveo do nestašice od 30 miliona tona hrane u Africi, navodi se. To je doprinijelo porastu cijena hrane za 40 posto na cijelom kontinentu. U Nigeriji to je dovelo do toga da se cijene osnovnih namirnica poput tjestenine i hljeba povećaju za čak 50 procenata.

Slično tome, Jemen inače iz Ukrajine uvozi više od milion tona pšenice godišnje.

Pad zaliha između januara i maja doveo je do povećanja cijene brašna za 42 posto, a hjleba za 25 posto u Jemenu, kažu UN.

U Siriji, još jednom velikom uvozniku ukrajinske pšenice, cijena hljeba je udvostručena.

Laura Wellesley kaže da će mnoge zemlje na Bliskom istoku i Africi ostati bez dostave ukrajinskog žita.

"Ovo bi još više podiglo cijenu hljeba u tim zemljama, što bi izazvalo velike društvene nemire", kaže ona.

Kako se ukida blokada?

Rusija i Ukrajina potpisale su "dogovor" sa UN-om i Turkiye, otvarajući "pomorski koridor" u Crnom moru.

Zvaničnici kažu da dogovor uključuje slijedeće elemente:

-Koridor od luka do Istanbulskog moreuza, dug je 310 nautičkih milja i širok tri nautičke milje

-Ukrajinski brodovi sa žitaricama prolaze kroz minirane lučke vode

-Rusija pristaje na primirje dok se pošiljke kreću

-Turkiye pregleda brodove kako bi ublažila ruski strah od krijumčarenja oružja

-Dozvoljen je ruski izvoz žitarica i đubriva preko Crnog mora

- Ukrajina je oklijevala da očisti mine oko svojih luka, bojeći se da bi Rusija mogla iskoristiti prednost i pokrenuti morsku invaziju

Ko osigurava teretne brodove koji koriste morski koridor?

˝Razoni je imao osiguranje za svoje putovanje iz Odese˝, kaže Neil Roberts iz organizacije Lloyds Market Association, a osiguranja će sada odlučivati ​​koje premije će naplaćivati ​​teretnim brodovima koji će u budućnosti ulaziti u Odesu i druge luke radi utovara žitarica.

„Ovo se tretira kao probno putovanje, da se vidi da li sve iz dogovora ide po planu“, kaže Roberts.

Troškovi osiguranja brodova koji ulaze u Crno more porasli su nakon što je Rusija napala Ukrajinu.

Neki osiguravači naplaćuju 5 ili 10 posto vrijednosti broda za jedno putovanje.

˝Međutim, premije će biti niže sada kada je dogovor o sigurnom koridoru na snazi˝, kaže Roberts.

"Osiguravači će zadržati svoje premije pristupačnima jer je ovo humanitarna vježba, a ne profit", kaže on.

Kako se izvozilo žito prije sigurnog morskog koridora?

Prije rata, Ukrajina je slala preko 90 posto svog izvoza hrane morem. Sa svojim blokiranim lukama, pokušala je da izveze što je više mogla kopnom, koristeći kamione i vozove.

EU je uspostavila "trake solidarnosti", kako bi se ukrajinsko žito moglo otpremati iz luka na Baltičkom moru, kao i iz rumunske luke Konstanca. Za dio puta do Konstance žito je moglo da se transportuje duž Dunava. Ovo će možda biti potrebno u budućnosti. Ugovor o sigurnom morskom koridoru traje samo 120 dana i ne može se obnoviti kada istekne.