Pozivajući se na izvore iz američkog "pregovaračkog" tima, The Wall Street Journal (WSJ) navodi da su u Kremlju čak spremni pustiti Alekseja Navaljnog u zamjenu za iskusnog FSB-ova "likvidatora" Vadima Krasikova koji je u Berlinu ubio odbjeglog čečenskog zapovjednika Zelimhana Hangošvilija, zbog čega je u Njemačkoj osuđen na doživotni zatvor.

Nije tajna da Rusi i Amerikanci vode stalne tajne pregovore o razmjeni svojih državljana koji su po ruskim, odnosno američkim zatvorima. Prema navodima moskovskog poslovnog lista RBK, trenutno je 16 američkih državljana u ruskim zatvorima, Izvestia navodi da ih je dvadesetak), početkom augusta ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov iznio je brojku od 60 Rusa koji "odrađuju kaznu po američkim zatvorima", a ruski ambasador u SAD-u Anatolij Antonov, kako navode RIA novosti, spominje čak "stotinjak ruskih državljana koji čame po američkim kaznionicama". Bez obzira na te brojke, nisu svi oni prioriteti za razmjene, niti imaju istu težinu i status. Prema navodima WSJ, oslobađanje Vadima Krasikova osobna je želja Vladimira Putina i njegovo se ime već nekoliko puta spominjalo u raznim varijantama razmjena. Naime, njega su Rusi tražili i za nedavno puštenu američku košarkašicu Brittney Griner - koja je bila uhapšena u Moskvi zbog navodnog krijumčarenja narkotika, iako se radilo o medicinskoj marihuani - no ona je na kraju razmijenjena za ruskog trgovca oružjem Viktora Buta. Putin je navodno ovlastio osobno svog prvog obavještajca Nikolaja Patruševa, jednog od najmoćnijih ljudi iz prvog kremaljskog kruga, da vodi te pregovore, a kao prioritet mu je na leđa stavio "oslobađanje" Krasikova, prneosi Jutarnji list.

Podsjetimo, Krasikov je pod imenom Vadim Sokolov u Berlinu smaknuo Zelimhana Hangošvilija, ali je uhapšen pri bijegu. Ruska ambasada insistira da se radi o "Vadimu Sokolovu", iako je vrlo brzo ustanovljeno da je riječ o Vadimu Krasikovu, operativcu ruskog FSB-a iz Pete uprave (Vimpel, "odred" za operacije u inostranstvu, koju je osnovao dugogodišnji šef KGB-a Jurij Andropov). To je potvrdio i istraživački portal Bellingcat. Njemački sud utvrdio je da se radi pokušaju ubistva koje je "naručila ruska država" te je Krasikova osudio na doživotnu robiju. No, problem je u tome što Nijemci ne žele da "njihovi" zatvorenici budu dio "rusko-američkih dogovora" i odbijaju da Krasikov bude dio takvih aranžmana. Kako navode njemački mediji, to bi, smatraju, moglo dovesti do prijepora i sukoba na njemačkoj političkoj sceni. S obzirom na to da je u pitanju Navaljni, koji je politički zatvorenik i uz to se liječio u Njemačkoj od atentata novičokom, Putin misli da bi to moglo omekšati Nijemce. No, pitanje je bi li sam Navaljni pristao na takvu trampu. Iako je u zatvoru i daleko od javnosti, samim svojim boravkom u Rusiji, pa i u strogom zatvoru, predstavlja određenu opasnost za Putina jer se pretvara u političku mučeničku ikonu, svojevrsnog ruskog Mandele, što sadašnjoj kremaljskoj političkoj kliki ne odgovara. Kako će se stvari odvijati, znat će se uskoro, pogotovo je li Navaljni uopće spreman na takvu razmjenu. No, upitno je hoće li se njega pitati jer je evidentno da ga se Putin želi riješiti budući da smatra da je ipak opasniji kod kuće, pa makar i u zatvoru, nego negdje na Zapadu na slobodi, ali bez učinka na rusku političku scenu, pa koliko god bila pod željeznim režimskim stiskom kakav je sada. Podsjetimo da to ne bi bio prvi takav slučaj. SSSR je svojedobno pustio iz Gulaga jednog od tada vodećih ruskih disidenata, književnika Vladimira Bukovskog, za generalnog sekretara čileanske Komunističke partije Luisa Corvalána koji je bio u Pinochetovu logoru nakon puča 1973. godine.

Osim Krasikova, Rusima je, pišu neki ruski neovisni izvori, jako bitan IT stručnjak i biznismen Vladislav Kljušin koji je nedavno u Bostonu osuđen na devet godina zatvora zbog "urote, internetske prevare i malverzacija vrijednosnim papirima", ali ga se najviše sumnjiči da je upetljan ili da zna o "ruskoj umiješanosti u američke predsjedničke izbore 2016. godine u korist Donalda Trumpa".

Podsjetimo da je u ruskom zatvoru dopisnik The Wall Street Journala Evan Gershkovich kojemu prijeti i do 20 godina zatvora zbog optužbi za špijunažu, a i o njegovoj razmjeni se pregovara. Visoko na listi za razmjenu već je dulje vrijeme i Paul Whelan, bivši američki specijalac osuđen u Rusiji zbog špijunaže na 16 godina zatvora, ali iako se očekivalo da će on biti u "kvoti" za Buta, ipak je otpao, navodno u posljednji čas.

Nedavno se spominjalo da je hapšenje Gershkovicha povezano s otkrivanjem dvoje ruskih špijuna koji su s argentinskim pasošima živjeli u Sloveniji pod imenima Maria Mayer i Ludwig Girsch, o čemu je govorio ruski neovisni istraživački novinar Andrej Zaharov, no oni su očito predmet vrlo diskretnih pregovora.