Obilježavanje 23. godišnjice Partije pravde i razvoja (AK Partija) upriličeno je u srijedu nizom događaja širom zemlje. Skupovi u novootvorenom Kongresnom centru stranke u glavnom gradu Ankari bile su centralna ceremonija.

Osnivač i predsjednik stranke, predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, obratio se prisutnima pristalicama i kadrovima stranke na događaju u Ankari nakon prikazivanja dokumentarnog filma o uspjesima uzastopnih vlada AK partije koje je vodio i kao premijer i predsjednik.

Erdoğan je rekao da je stranka počela kao pokret i da je za kratko vrijeme postala nada za milione. Izjavio je da im je čast služiti naciji koja je svjesna stanja u kojem je bila zemlja kada je partija pobijedila na prvim izborima i države Turske danas. “Prevazišli smo mnoge prepreke, od terorističkih napada do pokušaja državnog udara (2016.), ali nikada nismo pokleknuli”, rekao je.

"Od dana kada smo krenuli iz Pınarhisara, bio sam duboko zahvalan svakom pojedincu u ovoj plemenitoj naciji koji nas je prigrlio, stao uz nas kroz svaki izazov i napad", rekao je Erdogan, vraćajući se na svoje dane u spomenutom zatvoru gdje je odslužio kaznu zbog recitovanja pjesme koju je tadašnja vladajuća elita smatrala zločinačkom, a koja je stajala iza državnog udara 1997. godine. Upravo je ovaj puč i razočaranje u vlade koje su nakon njega došle na vlast pojačale podršku novom pokretu u turskoj politici. AK partija je bila rezultat ovog očiglednog javnog zahtjeva.

„Partiju AK su osnovali ljudi kao svjetionik nade za naciju“, rekao je Erdogan masi vatrenih pristalica, starih i novih ministara, kao i onima koji su u prošlosti služili u visokim činovima stranke.

"Ulili smo povjerenje Turskoj da nijedno pitanje nije nerješivo", rekao je Erdogan u svom govoru.

Događaj u srijedu bio je i povod za prijem novih članova u stranku, uključujući poslanike i gradonačelnike. Erdoğan, koji je obećao promjenu u stranci nakon poraza na općinskim izborima 31. marta, obnovio je obećanje, rekavši da će djelovati u skladu s duhom nove ere. On je pozvao one u stranci "koji su se osjećali umorni" da odustanu od svojih mjesta i rekao da uvijek imaju mjesta za nove ljude spremne da služe naciji i prigrle vrijednosti stranke. Među novim članovima stranke bili su Seyithan Izsiz i Ersagun Yücel, poslanici koji su posljednjih mjeseci napustili opozicionu Dobru stranku (IP), te 13 gradonačelnika koji su osvojili mjesta na martovskim općinskim izborima koji su bili nezavisni kandidati ili za opozicione stranke, kao što je New Partija blagostanja (YRP).

Moto za 23. godišnjicu "AK Partija: Ime nade, budućnosti i akcije".

"Pokušavamo da oblikujemo i naredni vijek. Turska je doživjela sveobuhvatnu transformaciju u 23 godine zahvaljujući AK Partiji. Vidimo značajne promjene u svemu, od ekonomskih očekivanja do prava i sloboda i u novim identitetima koje naša omladina usvaja. Mi Moramo djelovati u skladu s tim promjenama. Ne možemo propustiti duh ove nove ere jer Kongres (konvencija) je osnova sveobuhvatne promjene koju nacija očekuje od. Ne možemo dozvoliti da neko koči naš razvoj. Naša nacija će cijeniti naše iskustvo i napore i ponovo će mo dobiti povjerenje zemlje na izborima 2028.", rekao je Erdoğan članovima AK Partije.

“Nacija se našla u AK partiji. Samo 14 mjeseci nakon osnivanja, povjerena nam je odgovornost upravljanja državom”, rekao je Erdogan.

Erdoğan je u svom govoru podsjetio na prepreke sa kojima su se stranke i vlade suočavale u protekle dvije decenije, od skupova pristalica opozicije koji pozivaju na vojnu intervenciju do samog pokušaja puča od strane vojnih infiltratora Gülenističke terorističke grupe (FETÖ) 2016. godine, kao i ozloglašeni neredi u parku Gezi.

"U svakom slučaju razvoja Turske u ekonomskom smislu, pokušavali su da nas zaustave", rekao je Erdoğan dok se obrušio na kritičare stranke i određenih ovlasti. “Nikada im se nismo klanjali,” dodao je.

Predsjednik se također dotakao veza s opozicijom i rekao da će se nastaviti pridržavati svog pomirljivog, konstruktivnog pristupa u dijalogu sa glavnom opozicijom, Republikanskom narodnom partijom (CHP), koji se odvijao nakon općinskih izbora. “Bit ćemo sretni samo ako CHP okonča borbu sa nacijom. Normalizacija je važna za nas”, rekao je u svom govoru Erdoğan, koji je održao nekoliko razgovora sa liderom CHP-a Özgürom Özelom u rijetkom pokušaju dijaloga od marta.

On priznaje probleme sa kojima se Turska suočava, uključujući i probleme njene ekonomije. “Imali smo nedostataka i mana, ali nikada nismo izdali naciju”, rekao je on.

Erdoğan je govorio i o vanjskoj politici i ponovio kritike Izraela. Upozoravajući na pokušaje Izraela da proširi palestinsko-izraelski sukob na širu regiju, rekao je da će se suprotstaviti svakom pokušaju Netanyahuove administracije da zapali regiju.

Rekao je da će palestinski predsjednik Mahmoud Abbas, kao "počasni gost", podići glas palestinskog naroda u govoru u turskom parlamentu u četvrtak. On je rekao da Abbas ima pravo da održi govor kao i premijer Benjamin Netanyahu koji se nedavno obratio američkom Kongresu.

Iako je politički pejzaž u godini kada je osnovana doveo AK Partiju u centar pažnje, značajni koraci uzastopnih vlada AK Partije pomogli su joj da ostane na vlasti više od dvije decenije. To uključuje kršenje tabua o nekoliko pitanja, kao što su kurdsko pitanje i zabrana nošenja marama. Usput se suočio sa tužbama za zatvaranje i nekoliko pokušaja državnog udara. Erdoganu je bilo zabranjeno bavljenje politikom nakon što je bio u zatvoru 10 mjeseci zbog recitiranja pjesme koja se smatrala uvredljivom za vladajuću elitu, koja je 1997. srušila koalicionu vladu Erdoganovog političkog mentora Necmettina Erbakana. Ova zabrana je okončana tek 2003. i on je postao drugi premijer AK Partije nakon kratkog mandata Abdullaha Güla. Od tada je bio premijer ili predsjednik i zaslužan je za širenje podrške svoje stranke široj javnosti kroz niz reformi u javnim službama.

Stranka je prvi put dobila priliku da osvoji vlast na lokalnim izborima 2004. godine. Međutim, široka društvena promjena koja je dovela AK Partiju na vlast kao glas do tada potisnutih masa donijela je i njenu prvu pobjedu na općinskim izborima. Sa stopom glasova od 41,7 % AK partija je osvojila mandate u 1.765 opština. Na sljedećim općim izborima dodatno je učvrstila svoj uspjeh osvojivši više od 46 % glasova. Uzastopni izbori bili su gotovo kopija jedni drugih za AK partiju u smislu visoke stope glasova, uprkos povremenim fluktuacijama.

Međutim, to nije bio lahak put do vlasti za stranku, usred strogog protivljenja ostataka vojnog i pravosudnog tutorstva. Stranka se 2008. godine suočila sa zatvaranjem, dok su se Erdogan i druge visoke ličnosti suočile sa političkim zabranama kada je Ustavni sud odobrio molbe za zatvaranje stranke. Ipak na kraju procesa spriječeno je zatvaranje stranke.

Neustrašiva, stranka nije odstupila od svog cilja prevladavanja demokratije. Erdogan je 2014. godine imao čast da bude prvi javno izabran predsjednik Turske nakon što su odobrene ustavne izmjene koje je zagovarala stranka. Erdogan je 2016. godine prepustio mjesto vodstva AK Partije Binali Yıldırımu, koji je potom izabran za premijera.

Godine 2017. stranka je donijela još jednu veliku promjenu Turskoj. Referendum u korist izvršnog predsjedničkog sistema naišao je na ogromnu podršku javnosti, a takođe je eliminisana klauzula da predsjednik treba istupiti iz svoje stranke. Erdogan je 2018. godine izabran za prvog predsjednika novog sistema.

Naviknut na pobjede, Erdoğan se suočio s teškim testom na izborima 2023. godine. Po prvi put i suočen sa savezom opozicije bez presedana, Erdoğan je bio primoran da učestvuje u drugom krugu izbora 28. maja. Ipak, podrška javnosti očigledno nije izblijedila predsjedniku, koji je pobijedio u drugom krugu sa više od 52 % glasova.