Od 6. do 11. oktobra od deset sati ujutro sve do sedam sati navečer Sarajke i Sarajlije, ali i svi oni koji su privremeno u našem glavnom gradu, mogli su posjetiti već tradicionalni, 32. po redu Internacionalni sarajevski sajam knjiga, koji se ove godine u Centru Skenderija održavao pod motom “Ključ mudrosti i zdravlja”.
Prema riječima organizatora, Internacionalni sarajevski sajam knjiga značajan je kulturni događaj u Bosni i Hercegovini koji, uprkos izazovima vremena, ostaje u fokusu znalaca i široke publike. Tokom proteklih godina potvrdio se kao istinski kulturni praznik. Idealno je to mjesto da izdavači prikažu svoj opus, da autori promoviraju djela, da svoje kulturno i umjetničko naslijeđe predstave strani kulturni centri direktno posjetiocima, čitaocima, učenicima, studentima, poslovnim ljudima i široj javnosti.
Baš kao i prethodnih godina, promocije novih izdanja, druženje s autorima, ali i dodjele sajamskih nagrada bile su organizirane u “Bosanskoj kući”, odvojenom prostoru u centralnom dijelu dvorane “Mirza Delibašić”, a ove godine svoja izdanja predstavilo je više od stotinu izdavačkih kuća, univerziteta, instituta, kulturnih i društvenih centara te nevladinih i drugih organizacija. Prema preliminarnim procjenama, kraj njihovih štandova u ovih nekoliko dana prodefiliralo je oko 30.000 ljudi, što uopće nije mala brojka uzmemo li u obzir da još uvijek prijeti virus korona, ali i činjenice da razvoj novih tehnologija i generalno ubrzani način života predstavljaju konkurenciju jednom “analognom” mediju kao što je knjiga, koji zahtijeva vrijeme i posvećivanje.
Iako je bio najavljen najprije za septembar, pa prolongiran za oktobar, ovogodišnji Međunarodni beogradski sajam knjiga je 7. oktobra definitivno otkazan. Naime, Odbor Sajma na sjednici održanoj tog dana konstatirao je zajednički stav udruženja izdavača da ne postoje uvjeti za održavanje i uspješnu realizaciju možda i najveće kulturne smotre u susjednoj Srbiji. Grad Beograd, kako je saopćeno, učinio je sve da se Sajam održi, onako kako su održane sve druge manifestacije u Beogradu, ali na to nisu bile spremne izdavačke kuće čiji su predstavnici članovi Upravnog odbora. Također, iz Grada Beograda navodno su bili spremni obezbijediti da posjetioci moraju biti vakcinisani ili da imaju negativan PCR test, kao i to da vakcinisani dobiju besplatnu ulaznicu, dok je izdavačima ponuđeno 50 posto popusta za iznajmljivanje štandova. Međutim, ove prijedloge izdavačke kuće glatko su odbile.
Zašto je Međunarodni beogradski sajam knjiga bitan u kontekstu ove priče? Zato što je velika većina izdavačkih kuća iz Zajednice izdavača/nakladnika u BiH još ranije prijavila učešće na beogradskoj smotri knjige, dok je u Centru Skenderija bio prisutan sramotno mali broj štandova na kojima se nalazi logotip naših firmi koje štampaju i izdaju knjige. Dakle, neki naši izdavači sada su u lose-lose poziciji. S druge strane, izdavači iz Srbije i Crne Gore, koji su dominirali Centrom Skenderija, zadovoljno su trljali ruke jer im je ovogodišnja izuzetna posjeta donijela i lijepu zaradu. Izdanja “Dobre knjige”, “Hit knjige”, “Bosanske riječi”, “Lijepe riječi”, “Planjaxa” i još nekoliko domaćih izdavačkih kuća mogla su se kupiti od 6. do 11. oktobra u Centru Skenderija, dok ostale bh. izdavačke kao da Bog nije ni dao. Nestali su. Ostaje pitanje da li ne vjeruju domaćoj čitalačkoj publici, platežnoj moći našeg stanovništva ili je naprosto stvar u, iako možda prejako, neobjašnjivom tržišnom autodeklasiranju.
“Iz ugla izlagača i izdavača, posjeta je bila odlična. Naravno, uočljiv je ukupni pad posjetilaca, najviše zbog pandemije, ali i to je dobar znak. Na Sajam su došli samo oni koje zanima knjiga, pa smo imali više vremena da razgovaramo s čitaocima, a i da ostvarimo pristojnu zaradu. Najviše su tražene knjige o Bosni, bilo da se radi o putopisima, historijskim knjigama, knjigama o Genocidu. Tokom ovog Sajma objavili smo najvredniju putopisno-historijsku knjigu o Bosni pa je čitaoce zanimala ta knjiga. Osim navedenih knjiga, 'Dobra knjiga' ima naslove iz oblasti religije, arhitekture, beletristike, medicine i mnogih drugih oblasti”, kazao nam je Ahmed Šečunović iz izdavačke kuće “Dobra knjiga”.
Kada smo ga pitali zašto postoji očigledan brojčani nesrazmjer između srbijanskih i crnogorskih izdavačkih kuća s jedne, te bh. s druge strane, on je rekao da razloge možemo pronaći i u samom nazivu manifestacije.
“Radi se o internacionalnom sajmu i nekako je logično da će izdavači iz zemalja koje imaju veću produkciju iskoristiti i Sarajevski sajam kao odličnu priliku za prodaju. Sajam se nije održavao prošle godine, pa se i tu krije želja da se bh. publici predstave novi naslovi. Na kraju, Beogradski sajam je otkazan i vjerujem da su kolege iz drugih zemalja iskoristile sve dostupne prilike za promociju, a Sarajevo je jedna od boljih u regiji”, dodao je.
Na punktu “Lagune”, jedne od najvećih srbijanskih izdavačkih kuća, koja je osnovana prije 23 godine, mogla se vidjeti različita literatura – od djela srbijanske i svjetske književnosti, popularne psihologije, enciklopedija, sve do kuhara i slikovnica.
“Čitaoci u Sarajevu veoma su specifični, imaju specifičan čitalački ukus. U skladu s tim, na našim stolovima možete vidjeti i najrazličitiju literaturu. Iako su svi oni koji su došli morali nositi maske i držati distancu, što je moglo utjecati na pad posjete, i više smo nego zadovoljni ovogodišnjim Sarajevskim sajmom. Među najprodavanijim izdanjima svakako je književnost, kako domaća, tako i svjetska, koja je i najmnogobrojnija u našoj ponudi”, kazale su nam djevojke na štandu “Lagune”.
Također, bogatu paletu djela imali su i Crnogorci iz izdavačke kuće “Nova knjiga”.
“Dobro je bilo ove godine. Sajmovi su inače prilika da ljubitelji knjige kupe publikacije koje možda dugo traže a koje nisu našli, ili su možda našli, ali ih nisu uzeli čekajući ovaj Sajam kako bi ih dobili po povoljnijoj cijeni. Sajam je sjajna prilika da kupite knjigu uz veliki popust. Evo, kod nas možete uzeti izuzetno vrijedne knjige koje su na popustu i do 50 posto”, istakli su iz izdavačke kuće iz Podgorice.
Izuzetno pozitivne reakcije kako regionalnih, tako i malobrojnih domaćih izdavača dodatni su zbunjujući faktor i razlog više da se zapitamo koji su motivi ostalih kuća, koje se nalaze u okrilju Zajednice izdavača/nakladnika u BiH, da ovog oktobra ne izlažu na Sajmu knjiga. Ako je u pitanju bio strah od ekonomskih reperkusija pandemije na čitaoce, na njihovu žalost, napravile su lošu procjenu. Ako je, pak, s druge strane riječ o nekompatibilnosti ponude i potražnje, opet su sajmovi odlična prilika da se čitaoci kultiviraju i upoznaju s literaturom koja im je do tada bila nepoznata. Od ova dva moguća razloga, dosta je realniji onaj o nekompatibilnosti ponude i potražnje, ali nastavit ćemo vjerovati da nismo do te mjere čitalački zaostali da nam je pojam književnosti Olivera Olja Ćirković, srbijanska šund spisateljica i bivša članica međunarodne mreže krijumčara dragulja, koja je iz godine u godinu stalna u Sarajevu sa svojim nastavcima autobiografskog romana Pink Panter.
U svakom slučaju, bh. izdavačke kuće potrebno je i ohrabriti, na svaki mogući način, posebno finansijski, kako bi se stalno kretale naprijed, što bi direktno dovelo i do održavanja zanimanja čitalaca za knjigu, za pravu papirnatu knjigu, a ne njene digitalne klonove. Poznato je da čitanje značajno obogaćuje ličnost i iskustvo pojedinca, a obogaćivanjem ličnosti i iskustva pojedinaca gradimo naprednije društvo, što je ideal kojem bismo svi trebali težiti.
