Čovječanstvo je kroz historiju uvijek težilo da olakša život. Od industrijalizacije, iako su ljudske proizvodnje olakšale život, povećale su pritisak na prirodu i izazvale poremećaj ekološke ravnoteže.

Kada pritisak pređe podnošljive nivoe, naša planeta reaguje. Brojni problemi kao što su povećane padavine, vrućina, požari, suše, kiselost okeana i zagađenje prirode su posljedice toga. Čovječanstvo se okupilo u Stockholmu 1972. godine pod Ujedinjenim nacijama i organiziralo "Konferenciju o životnoj sredini i ljudima" sa motom "za dobar kvalitet života, okoliš i prirodne resurse treba zaštititi". Istovremeno, proglašenjem 5. juna, na dan konferencije, za Svjetski dan zaštite životne sredine, postao je prekretnica za pitanje životne sredine. Stoga je 1972. godina promijenila nedostatak pažnje posvećene okolišu na globalnoj razini; to je bio početak za vlade da životnu sredinu u svojim politikama razmatraju kao ključ za zdrav rast, a ne kao prepreku za razvoj.

U Turskoj je bilo događaja koji su prekretnice i po pitanju životne sredine. Prvi od njih su nesumnjivo događaji koji su se odigrali u Istanbulu. Istanbul ima ogromnu historijsku, prirodnu i kulturnu ljepotu i ugostio je bezbroj civilizacija kroz historiju. Međutim, ovaj grad, kojem se cijeli svijet zavidno divi, 90-ih je bio poznat po ekološkim problemima, uključujući gomile smeća u centru grada, zagađenje zraka i blatnjavi Zlatni rog. No, što je još važnije, životi izgubljeni kao posljedica eksplozije izazvane istjecanjem gasa metana iz otpada nagomilanog usred grada postali su ključna prekretnica u poduzimanju ekoloških koraka u našoj zemlji.

Pod vodstvom predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, koji je u to vrijeme izabran za gradonačelnika Metropolitanske općine Istanbul (IBB), u Istanbulu je započeo ekološki pokret. Sanitarne deponije, objekti za sterilizaciju medicinskog otpada, ekološki projekat Zlatni rog, postrojenje za proizvodnju energije za deponije, voda dovedena iz Melena i Strandže i razni drugi zeleni projekti implementirani su jedan po jedan, omogućavajući Istanbulu da ponovo diše.

Transformacija

Ekološka baklja upaljena u Istanbulu dovela je Erdoğana na vlast 2002. godine tokom velike ekonomske krize. Turska je počela imati koristi od ulaganja u okoliš u cjelini, što je u određenoj mjeri pomoglo Erdoganovoj pobjedi na izborima. Ekološki pokret, koji je započeo u Istanbulu 1994. godine, proširio se na cijelu zemlju u kratkom periodu od 20 godina. U ovom procesu, poduzeli smo važne korake da ostavimo zemlju pogodnu za život budućim generacijama štiteći naš zrak, vodu i tlo. Tokom ovog perioda ekološki zakoni, koji su bili stari 40 godina, bili su tri puta podvrgnuti sveobuhvatnoj reviziji i usklađeni sa svijetom koji se mijenja i razvija. Uredbom, od kojih je prva donesena 2006. godine, po prvi put je stvorena pravna infrastruktura za upravljanje opasnim otpadom.

Kako bi se osigurala djelotvornost projekta nultog otpada pod pokroviteljstvom prve dame Emine Erdoğan, uz drugu i treću sveobuhvatnu reviziju ekološkog zakonodavstva napravljene krajem 2018. i 2020. godine, uspostavljena je pravna infrastruktura za prakse kao što je primjena ekoloških oznaka, obavezne aplikacije za povraćaj depozita, široka upotreba sistema nultog otpada u zgradama i naseljima, transport za kupovinu i naplata plastičnih kesa koje se koriste u komercijalne svrhe. Osim toga, za efikasnu borbu protiv zagađenja zraka, napravili smo neophodne zakonske aranžmane, kao što je široka upotreba biciklističkog prijevoza, uključujući električne skutere, uspostavljanje obnovljive energije na otvorenom moru i ekološke tranzicije u područjima gdje autoputevi dijele divlje životinje.

Čist zrak je osnovni element zdravog života. Naručili smo mnoge projekte za poboljšanje kvaliteta zraka. Na naših 355 stanica u 81 provinciji pomažemo građanima da pristupe informacijama o kvalitetu zraka na njihovoj lokaciji. Osnovali smo osam regionalnih centara za čist zrak kako bismo efikasnije upravljali stanicama. Osigurali smo širenje aktivnosti čiste proizvodnje u industrijskim objektima. Koristeći naše sisteme za kontinuirano mjerenje emisija, daljinski pratimo emisije iz dimnjaka objekata sa visokim potencijalom zagađivanja. Sprečavamo gubitke i curenje tako što pratimo čvrsta goriva koja se uvoze i proizvode u zemlji i distribuiraju krajnjem korisniku. 2004. godine spriječili smo udisanje teških metala zabranom sadržaja olova koji se koristi u benzinu. Počeli smo sa primjenom aerodroma bez dima 2009. godine. Omogućavanjem pregleda ispušnih plinova putem interneta, smanjili smo birokratiju i spriječili gubitke i curenja. Ovom aplikacijom smo postigli povećanje od 30% u mjerenju emisije ispušnih plinova. Integracijom aplikacije sa e-Devlet sistemom omogućili smo građanima da lahko prate procese pregleda ispušnih plinova u vozilima. Implementirali smo potrebnu zakonsku regulativu kako bi vozila na dva točka poput električnih skutera, koji su postali sve popularniji posljednjih godina, sigurno kretali u saobraćaju u našoj zemlji. Omogućili smo građanima da lahko prate procese pregleda ispušnih plinova u vozilima. Implementirali smo potrebnu zakonsku regulativu kako bi vozila na dva točka poput električnih skutera, koji su postali sve popularniji posljednjih godina, sigurno kretali u saobraćaju u našoj zemlji. Omogućili smo građanima da lahko prate procese pregleda ispušnih plinova u vozilima. Implementirali smo potrebnu zakonsku regulativu kako bi vozila na dva točka poput električnih skutera, koji su postali sve popularniji posljednjih godina, sigurno kretali u saobraćaju u našoj zemlji.

Pored rasterećenja gradskog saobraćaja, pripremili smo i master plan biciklističkog prijevoza kako bi gradove i važne kulturne i turističke centre učinili dostupnim biciklom. Isto tako, podržavamo i sisteme daljinskog grijanja. Pored termalne i fabričke otpadne toplote, radimo na proširenju izvora geotermalne energije u daljinskom grijanju.

Nema mjesta za buku

Aktivno se borimo i protiv zagađenja bukom za mir i spokoj naših ljudi. U tom kontekstu, završene su strateške mape buke naših gradova i važnih resursa kao što su aerodromi, autoputevi i željeznice. Na osnovu rezultata mape izgradićemo 60.000 kvadratnih metara estetski ugodnih barijera protiv buke, čiji su prvi primjeri izgrađeni u Ümraniye, Istanbul. Isto tako, svi segmenti društva su cijenili korake koje je predsjednik Erdogan poduzeo da spriječi buku i vizuelno zagađenje tokom izbora.

Ulaganja u čvrsti otpad i otpadne vode su se udvostručila. Dok smo povećali broj skladišta čvrstog otpada, kojih je 2002. godine bilo svega 15, na 91 uz šesterostruko povećanje, povećali smo i stopu opsluživanja stanovništva za 3,5 puta, na 83%. Nismo bili zadovoljni time. Energiju smo dobivali iz deponijskog gasa, uključujući metan, jedan od glavnih plinova staklene bašte koji izazivaju klimatske promjene. Sa naša 84 objekta u 55 provincija, osiguravamo zapošljavanje i zadovoljavamo godišnje potrebe za električnom energijom za 1,5 miliona stanovnika. Zakonskim propisima pripremljenim za svaku grupu otpada povećali smo količinu čvrstog kućnog otpada koji se reciklira i unosi u privredu sa 250.000 tona na 7 miliona tona uz podršku Zero Waste projekta.

Kako bismo se efikasno borili protiv zagađenja plastikom, smanjili smo njegovu upotrebu za 70% naplatom plastičnih vrećica koje se koriste za kupovinu. Implementiramo obavezni depozitno-povratni sistem za sakupljanje ambalažnog otpada od pića. Započeli smo implementaciju nacionalnog sistema ekoloških oznaka (eko-oznaka), u kojem su faktori životne sredine istaknuti u proizvodima i uslugama. U ovom trenutku, naša zemlja je najavila i proboj nacionalne ekološke oznake međunarodnoj zajednici kao članica Globalne mreže ekoloških oznaka. Razvili smo aktivnosti tretmana kako bismo zaštitili naše vodne resurse, od kojih je svaka kap različitog značaja, i kako bismo našu vodu koristili efikasnije. Puštali smo u rad moderna postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje se ispuštaju u mora, potoke i jezera.

Dok je prije 2002. godine samo 35% stanovništva imalo usluge postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, mi smo uloženim investicijama povećali ovu vrijednost na 89%. Osim toga, štitimo prirodne vodne resurse ponovnim korištenjem 3,5% prečišćene otpadne vode u skladu s praksama cirkularne ekonomije. Ova vrijednost je ekvivalentna godišnjim ukupnim potrebama za vodom turističkog raja Antalya. Ponovo smo učinili da je prikupljanje kišnice obavezno za nove zgrade koje će se graditi na parcelama većim od 2.000 kvadratnih metara (21.500 kvadratnih stopa) kako bi se koristila kišnica.

Čuvamo našu plavu i zelenu domovinu. Turska je postala jedna od rijetkih zemalja koja je povećala svoja šumska dobra. Povećali smo našu šumsku imovinu koja je ekvivalentna veličini Trakije, sa više od 5,1 milijardu novih sadnica zasađenih u posljednjih 20 godina. Naša mora su važna kao i naše šume. Za svaki dah koji udahnemo, šume pružaju jedno, a more daje drugo. Pripremili smo pokrajinske akcione planove za morski otpad, koji je jedan od važnih problema koji prijeti našim plavim zavičajnim morima, i pokrenuli smo zero waste blue pokret pod zero waste pokretom. Uz eksponencijalno povećanje od 2005. godine, štitimo mora pružajući usluge prikupljanja otpada s brodova na više od 320 tačaka. Treba napomenuti da je taj broj 2002. godine bio velika nula. Za samo mjesec dana,

Ekološki spasilački rad

Kao rezultat usluga kao što su tretman otpadnih voda i zero waste blue pokreta, povećali smo broj plaža sa Plavom zastavom sa 127 u 2002. godini na 531, što dokazuje da je more u našoj zemlji čisto. U tom kontekstu smo treći u svijetu. U posljednjih 20 godina povećali smo naša zaštićena područja, koja imaju značajno mjesto u borbi protiv klimatskih promjena, sa 4,5% na 11,5%, uz povećanje od 2,5 puta. Pod vodstvom predsjednika Erdoğana, u posljednjih 20 godina, ukupan broj smo povećali na 19. Među njima, u tom periodu su podmorske planine Finike, morska regija, proglašene posebnim područjem zaštite životne sredine za prvi put. Uključivanjem Mramornog mora i ostrva početkom ove godine povećana je prisutnost zaštićenog područja.

Postižemo transformaciju otpornu na klimu u energetici i urbanizaciji. Samo u posljednjih 10 godina transformisali smo više od 1,5 miliona rezidencija, što odgovara rekonstrukciji grada Burse. Pokrenuli smo aplikaciju Energy Identity za energetsku efikasnost u zgradama. Do sada smo ga primjenili na 1,35 miliona zgrada. Uredbom iz 2017. godine otvorili smo put zgradama da smanje ugljični otisak proizvodnjom vlastite energije iz obnovljivih izvora i solarne energije koja štedi prostor na krovovima, kao i korake za promoviranje vertikalnih vrtova ili poljoprivredne primjene u proizvodnji energije.

Također smo učinili obaveznim instaliranje sistema bez otpada u zgradama kako bismo ih ponovo integrirali u lanac vrijednosti umjesto jednostavnog bacanja smeća. Naša ulaganja u čistu i obnovljivu energiju, koja štiti zrak, zdravlje i klimu, rastu. Pedeset četiri posto naše instalirane snage sastoji se od obnovljivih izvora. Po instaliranom kapacitetu smo peti u Evropi i 12. u svijetu. Prvi smo u Evropi i četvrti u svijetu po geotermalnoj energiji. Mi smo na drugom mjestu u Evropi i deveti u svijetu u HE. Osnovali smo najveću solarnu elektranu u Evropi u Karapınaru u Konyi.

Pametne aplikacije pomažu u zaštiti okoliša. Dali smo doprinos i građanima i prirodi u smislu rada i vremena implementacijom mnogih aplikacija koje nude dozvole, nadzor i inspekciju online u skladu sa digitalnom transformacijom u svijetu. Kako bi građani izrazili probleme sa kojima se susreću u vezi sa pitanjima životne sredine i odmah odgovorili na pritužbe, uspostavili smo telefonsku liniju za životnu sredinu i urbanizam 181 i telefon za obavještavanje o životnoj sredini +90 0532 010-1181.

Ponašamo se odgovorno u međunarodnoj areni. Uprkos činjenici da naša zemlja ima veoma nizak efekat zagađivanja ne samo na nacionalnoj osnovi već iu poređenju sa razvijenim zemljama, u ovom trenutku smo ojačali našu odlučnost time što smo postali strana u međunarodnim ugovorima koji se odnose na životnu sredinu i prirodu. U okviru EU pregovora započetih 2004. godine, uskladili smo više od 100 podzakonskih akata sa zakonima EU. U decembru 2009. godine otvorili smo poglavlje o životnoj sredini EU. Pored međunarodnih konvencija o borbi protiv klimatskih promjena, postali smo potpisnica Stockholmske konvencije o upravljanju postojanim organskim hemikalijama 2009. godine i Minamata konvencije 2022. o ograničavanju upotrebe žive, koja ugrožava zdravlje ljudi i okoliša, te također je poduzeo korake za kontrolu emisija.

Poduzeli smo mnogo koraka u okviru borbe protiv klimatskih promjena, koje su jedan od najvećih problema s kojima se svijet suočava. U tom kontekstu, postali smo potpisnica Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama, koja je prihvaćena kao ustav klimatskih promjena, 2004. godine i Protokola iz Kjota, alata za njegovu implementaciju, 2009. godine. Ponovili smo našu iskrenost po ovom pitanju tako što će postati dio promjene u Kigaliju, koja predviđa smanjenje fluoriranih stakleničkih plinova u prvom kvartalu 2021. godine i Pariškog klimatskog sporazuma u posljednjem kvartalu. Osim toga, u svom govoru na 76. Generalnoj skupštini UN-a, predsjednik Erdoğan je svijetu proglasio neto nultu emisiju štetnih plonova za 2053. godinu. U tom kontekstu je, da tako kažem, pokrenut zeleni razvojni potez.

Promjena kursa za 2053

Imamo veliki cilj. Imamo san o Turskoj bezkarbonskih goriva do 2053. U tom cilju, fokusirani smo na poduzimanje čvrstih koraka. Okruženje se danas posmatra kao platforma za izbore. Međutim, budući da je ravnoteža prirode poremećena, ekološki problemi leže u korijenu mnogih katastrofa i epidemija koje danas doživljavamo. Što je više ulaganja u životnu sredinu, to su niži troškovi zdravlja i uklanjanja zagađenja. Dakle, okruženje više nije prepreka razvoju, već struktura koja pozitivno utiče na razvoj. U skladu s tom perspektivom djelujemo u okviru gesla naših predaka: „Ako se brineš, postaje vinograd, ako ne, postaje planina“.

Nastavit ćemo pružati naciji brojne usluge kao što su mreže biciklističkih staza koje okružuju zemlju, snažna infrastruktura stanica za električno punjenje, zgrade koje proizvode vlastitu energiju, proliferacija alata kružne ekonomije kao što su ekološke oznake i nulti otpad, otporan na klimu infrastrukture i rješenja zasnovana na prirodi. Bez sumnje, takva transformacija zahtijeva nepokolebljivu volju i snažnog vođu. Već imamo lidera koji se u ovoj stvari dokazao već četvrt vijeka.

Naših 20 godina usluga, od kojih su samo neke ovdje spomenute, garancija su onoga što će Türkiye postići u sljedećih 30 godina. Vjerujemo u budućnost.

AUTOR: MEHMET EMIN BIRPINAR
Zamjenik ministra Ministarstva okoliša i urbanizacije Republike Turske, glavni izaslanik za klimatske promjene