U Belgiji više od godinu dana postoji ozbiljna kriza u pogledu nedostatka prostorija za tražioce azila. Nevladine organizacije i advokati u ovoj evropskoj zemlji povodom 18. decembra, Međunarodnog dana migranata, žele skrenuti pažnju javnosti na ovaj ozbiljni problem.

Prema članu 3. Ženevske konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine, država kojoj se podnosi zahtjev za azil ima obavezu da obezbijedi mjesto za boravak i druge potrebne materijalne uvjete za podnosioce azila.

Međutim, vlasti u Belgiji ne ispunjavaju svoje obaveze, tvrdeći da su kapaciteti centara za prihvat azilanata i migranata već popunjeni.

Noći na ulici

Stotine osoba skoro svakog jutra stoji u redu ispred Federalne agencije za prihvat tražilaca azila (Fedasil) u Briselu, a samo neki od zahtjeva budu prihvaćeni.

Stotine ljudi nerijetko moraju da provedu noć na ulici, bez obzira da li je njihova prijava prihvaćena ili ne. Među tim ljudima su često žene i djeca.

Početkom oktobra pažnju javnosti u Belgiji privukao je slučaj kada je na ulici praktično ostavljen 21 maloljetni tražitelj azila bez pratnje, kao i majka sa 20-mjesečnom bolesnom bebom.

Fedasil u posljednje tri sedmice daje prioritet smještaju žena i djece, pa je stotine muškaraca u 20-im i 30-im godinama, uglavnom iz Afganistana, Burundija, Maroka, Alžira, Sirije, Eritreje i Somalije, ostavljeno na ulicama.

Mnogi od njih su zbog pada temperatura u posljednjih mjesec dana pronašli spas u staroj državnoj zgradi u gradu Schaerbeek.

U zgradi od sedam spratova u ulici Paleis živi oko 700 ljudi, većinom iz Afganistana, a ostali su iz Burundija, Maroka, Alžira, Sirije, Eritreje i Somalije.

Na vanjskim zidovima zgrade pažnju prolaznika privlače dokumenti o slučajevima koje su tražioci azila dobili protiv belgijske države, kao i smeće nagomilano na samom ulazu.

Ovi ljudi nemaju nikakvu podršku države Belgije u vidu zdravstvenih usluga, hrane i higijene, te stoga moraju odlaziti u centar "Hub Humanitaire" gdje čekaju u redu za obrok koji dijele nevladine organizacije, i gdje se mogu okupati i obaviti ljekarski pregled.

Loši uvjeti

Irfanullah Raheemi, 27-godišnji tražilac azila iz Afganistana, rekao je za Anadolu Agency (AA) da je podnio zahtjev za azil prije dva mjeseca i da je dobio termin za razgovor za 18. januar 2023. godine, ali da nije dobio nikakav smještaj.

"Temperature polako padaju. Ovo nije prikladno mjesto za boravak. Nema kreveta. Nema zdravstvene zaštite. Čak ni vode", kazao je Raheemi, dodajući da samo žele živjeti kao svi drugi članovi belgijskog društva.

Fawad Safi, 31-godišnji Afganistanac, kazao je da su mnogi ljudi poput njega bili visokorangirani vojnici u Afganistanu prije nego što su talibani preuzeli vlast.

"Terorizam je bio prijetnja, ne samo za Afganistan već i za svijet. Borili smo se, ne samo za Afganistan već i za cijeli svijet, a sada pogledajte u kakvoj smo situaciji ovdje. Znamo šta su prava tražilaca azila. Ovdje nemamo ni hranu, mjesto za boravak, toplu vodu, medicinsku pomoć. Nismo mi prosjaci", rekao je Safi.

Khalid Damarn, 28-godišnji tražilac azila iz Afganistana, poziva sve u Belgiji da im pomognu, čak i NATO.

"Želim skrenuti pažnju NATO-a u Briselu. Radili smo s NATO-om u Afganistanu. Bio sam major u zračnoj bazi Bagram", rekao je Damarn.

Istakao je da su svi koji borave s njim u istoj prostoriji bivši vojnici iz Afganistana, te naglasio da su mu žena i djeca i dalje u Afganistanu, ali je dodao da nije siguran da su na bezbjednom mjestu.

Hitimana Jean de Dieu, 41-godišnji sveštenik iz Burundija, kaže da je morao emigrirati u Belgiju zbog loših sigurnosnih uslova u domovini.

Ispričao je da je 20. septembra u Fedasilu podnio zahtjev za azil, ali da je bio primoran živjeti u ovoj napuštenoj zgradi dok čeka odluku, jer nije dobio drugo mjesto gdje bi se smjestio.

Pomoć advokata

Done Dagyaran, advokatica koja dobrovoljno pomaže tražiocima azila u Belgiji, istakla je da belgijska vlada već dvije godine ne provodi odluke belgijskih sudova.

“Vlada ne ispunjava obaveze koje proizilaze iz Ženevske konvencije. Oko 150 advokata dobrovoljaca iz Advokatske komore Brisela ovaj slučaj iznosi pred Evropski sud za ljudska prava“, kazala je ova advokatica.

Sudovi u Belgiji su proglasili Fedasil i vladu krivim što su ih ostavili na ulici i nisu pružili utočište tražiocima azila koji traže međunarodnu zaštitu u oko 7.000 tužbi, od kojih su većinu podnijeli advokati dobrovoljci u ime tražilaca azila.

Thomas Willekens, iz nevladine organizacije "Refugee Work Flanders", kazao je da su stotine ljudi koji borave u zapuštenoj zgradi praktično prepušteni sami sebi i da nevladine organizacije nemaju potrebni kapacitet da pruže pomoć svim tim ljudima.

"Šuga i difterija se šire u toj zgradi. Zima i pogoršani zdravstveni uvjeti su najveći problemi. Samo je pitanje vremena kada ćemo vidjeti kako migranti umiru na ulici", rekao je Willekens.

Naglasio je da vlada Belgije ovakvim postupanjem krši, ne samo domaće zakone nego i pravo Evropske unije i međunarodno pravo.