U Centru za kulturu i edukaciju “Safet Zajko” u sarajevskoj općini Novi Grad promoviran je 2. februara roman Envera Čolakovića objavljen nakon što je 90 godina stajao u rukopisu potpuno nepoznat javnosti i 47 godina nakon smrti pisca.

Na promociji su govorili Esad Čolaković, sin Envera Čolakovića, Halid Kadrić, bosanskohercegovački i bošnjački književnik, Muhidin Džanko, univerzitetski profesor i Ajet Arifi, direktor izdavačke kuće “Connectum”, koja je objavila ovaj roman.

Ajet Arifi, glavni urednik i direktor izdavačke kuće istakao je kako je riječ o posebnoj knjizi kojoj ni godine stajanja u rukopisu ni najmanje nisu oduzele aktuelnost i originalnosti.

Halid Kadrić predstavio je ovo književno djelo kao historijski, socijalni, politički i kulturalni roman, označivši ga aktuelnim i “svevremenim”.

Profesor Muhidin Džanko kazao je kako smatra da će ovaj roman biti otkrovenje u našoj književnosti te da je autor u njemu pokazao svoje književno-estetsko, filozofsko, psihološko, etnološko, sociološko i lingvističko obrazovanje, osobito u znanju leksike pomoću koje je rekonstruirao jezik sarajevske čaršije.

Esad Čolakovića izrazio je zahvalnost i sreću što je ovo djelo konačno doživjelo izdavanje. Za svog oca rekao je da je bio častan i vrijedan, jako blage naravi i da je živio da bi pisao.

“Hvala svima koji su se zauzeli da ovo djelo nakon 90 godina ‘uskrsne’. Rijetka su djela, pa i ponajbolja iz književnosti koja nadžive svoje autore, a još su rjeđa ona djela koja ‘uskrsnu’ tako dugo nakon što su napisana”, rekao je Čolaković.

Stranice romana Melun oživio je akademski glumac Mirza Mušija čitajući odabrane odlomke iz knjige.

Enver Čolaković rodio se 27. maja 1913. godine u Budimpešti, bio je bosanskohercegovački i bošnjački književnik, pjesnik i prevodilac. Prevodio je s mađarskog i njemačkog jezika, objavljivao stručne tekstove iz fizike i matematike, a radio je i kao profesor, pozorišni režiser, korektor i urednik. Pisati je počeo još kao dječak i to na dva jezika, bosanskom i mađarskom. U periodu do 1945. godine objavio je više pripovijetki i eseja, a najpoznatiji je po svom romanu Legenda o Ali-paši.

Volumen rukopisne ostavštine Envera Čolakovića impresivan je. Obuhvaća više od tristo bibliografskih jedinica u rasponu od ciklusa evropskog haikua i minijatura, do poema i ciklusa pjesama epskih razmjera, te pripovijetki, novela, drama i romana. Gotovo da nema ni jedne književne forme u kojoj se Čolaković nije okušao.

U čast ovog književnika danas jedna ulica u Sarajevu nosi njegovo ime, kao i nekoliko osnovnih škola u Bosni i Hercegovini.