Turkiye je nedavno podnijela formalnu aplikaciju za članstvo u BRICS-u, što predstavlja značajan korak u njenoj strategiji diversifikacije međunarodnih odnosa i ekonomskih saveza. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan prihvatio je poziv Kremlja da prisustvuje BRICS samitu koji će se održati u Kazanju, u Rusiji, od 22. do 24. oktobra.
Geopolitički aspekti
Turkiye, kao ključna članica NATO-a, pokazuje svoju sposobnost da balansira između zapadnih saveznika i sve bližih odnosa s Rusijom i Kinom. Ova aplikacija za članstvo u BRICS-u dolazi u trenutku kada globalne tenzije rastu, a Turkiye traži nove puteve za jačanje svoje međunarodne pozicije.
Turski predsjednik Erdogan više je puta naglašavao važnost multipolarnog svijeta, u kojem zemlje u razvoju imaju veći utjecaj na globalne odluke. Članstvo u BRICS-u omogućilo bi ovoj državi da igra značajniju ulogu u reformi međunarodnih finansijskih institucija kao što su Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka.
Ekonomski aspekti
Turska ekonomija se suočava s izazovima, uključujući inflaciju i pritiske na valutu. Međutim, članstvo u BRICS-u moglo bi otvoriti nove ekonomske prilike kroz saradnju s nekim od najbrže rastućih ekonomija. BRICS zemlje čine približno 45 posto svjetske populacije i 28 posto globalne ekonomije, što predstavlja ogromno tržište za turske proizvode i usluge.
Osim toga, Turkiye bi mogla imati koristi od finansijske podrške Nove razvojne banke (NDB), koju je osnovao BRICS, za infrastrukturne projekte i razvojne inicijative.
Vojni aspekti
Iako je članica NATO-a, turska želja da se pridruži BRICS-u pokazuje namjeru ove zemljhe da diversificira svoje vojne saveze. Ova strategija omogućava joj da zadrži svoju nezavisnost i suverenitet u donošenju odluka o nacionalnoj sigurnosti.
Turska vojska jedna je od najmoćnijih u regiji, a saradnja sa BRICS zemljama može dodatno osnažiti njene kapacitete kroz zajedničke vojne vježbe i razmjenu tehnologije.
Kritike i zabrinutosti
Iako aplikacija za članstvo u BRICS-u ima mnoge potencijalne prednosti, postoje i kritičari ovog poteza.
Zapadni saveznici: Mnogi analitičari i političari iz zapadnih zemalja smatraju da Turkiye igra na dvije strane, balansirajući između Istoka i Zapada. Oni izražavaju zabrinutost da bi članstvo u BRICS-u moglo dodatno udaljiti Turkiye od NATO-a i Evropske unije. Naprimjer, Asli Aydintasbas iz Brookings Instituta smatra da je ovo još jedan korak ka turskom udaljavanju od transatlantske zajednice.
Evropska unija: EU je zabrinuta da bi Turkiye mogla koristiti članstvo u BRICS-u kao sredstvo pritiska u pregovorima o pridruživanju Evropskoj uniji. Peter Stano, glasnogovornik EU diplomacije, naglasio je da Evropska unija očekuje od zemalja kandidata da podržavaju vrijednosti Evropske unije i da se usklade sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom.
Unutrašnji kritičari: Unutar same Turkiye neki analitičari smatraju da je aplikacija za BRICS dio šire strategije predsjednika Erdogana da pokaže kako Turkiye ima alternative zapadnim savezima. Muhdan Saglam, komentator ruske energetike, ističe da BRICS nije prava alternativa, ali da može olakšati poslovne odnose sa zemljama poput Kine.
Geopolitički analitičari: Postoji zabrinutost da bi članstvo u BRICS-u moglo imati političke implikacije koje nadmašuju ekonomske koristi. Naprimjer, neki analitičari smatraju da bi ovo moglo dodatno zakomplicirati odnose sa zapadnim saveznicima i stvoriti nove tenzije.
Turska aplikacija za članstvo u BRICS-u predstavlja hrabar korak ka jačanju njene međunarodne pozicije i ekonomskog utjecaja. Ovaj potez pokazuje odlučnost Ankare da igra ključnu ulogu u multipolarnom svijetu, u kojem zemlje u razvoju imaju veći glas i utjecaj na globalne odluke.
Predstojeći BRICS samit u Kazanju bit će ključan trenutak za Turkiye, koja se nada da će njena aplikacija biti pozitivno ocijenjena i da će postati punopravna članica ove važne međunarodne organizacije.
