Jedina ruska regija koja je mogla reći ne Moskvi usred sukoba u Ukrajini je Autonomna Republika Tatarstan. Sve do posljednjeg trenutka, njezine su institucije odbijale ispuniti posljednji uslov podložnosti Kremlju: oduzeti svom vođi titulu predsjednika. Na kraju je lokalni Parlament morao popustiti, ali je našao rješenje kako zadržati vlastiti identitet. Slijedeći čelnik Tatarstana zvat će se reis, što ima isto značenje kao i predsjednik, ali također ima i korijene u samoj tatarskoj tradiciji.

U Kazanu, glavnom gradu Tatarstana, već godinama govore "ne" pokušaju Moskve da im ukine titulu predsjednika. Od 1990-ih ukupno je 13 regija (tzv. republika) imalo predsjednika kao šefa regije. Ali sada je ta titula ostala samo u Tatarstanu.

Prošle godine, Moskva je donijela Zakon o državnom udaru i odlučila zakonski ukinuti titulu novom normom, donoseći u septembru prijedlog zakona Državnoj dumi (Donjem domu) da se unificira ime najvišeg civilnog predstavnika regija i nazove ga šefom. Kremlj je podržao inicijativu. "Naravno da u Rusiji može postojati samo jedno mjesto predsjednika", rekao je glasnogovornik Dimitri Peskov.

Tada su tatarski poslanici rekli svoje prvo ne. Regionalni parlament organizirao je glasanje za odbacivanje projekta. "Neke odredbe prijedloga zakona proturječe temeljima ruskog ustavnog sistema kao demokratske federalne vladavine prava", branio je odluku Albert Jabibullin, koji predsjeda nadležnom Komisijom u tatarskom parlamentu. Duma je tada ipak usvojila zakon, ostavljajući Kazanu malo manevarskog prostora.

Međutim, Tatarstan je želio jasno izraziti svoje neslaganje. Prošle sedmice zastupnici su opet rekli "ne", ali samo u parlamentarnoj komisiji. Bilo je jasno da će kasnije morati prihvatiti.

Aktuelni predsjednik Tatarstana, Rustam Minnijanov, objasnio je zastupnicima 23. decembra da se zalaže za promjenu tvrdeći da bi protivljenje moglo potkopati jedinstvo Rusije usred sukoba s Ukrajinom. Minnijanov je dio "Jedinstvene Rusije", stranke ruskog predsjednika Vladimira Putina, koja također ima uvjerljivu većinu u tatarskom parlamentu, 82 od 100 zastupnika.

U prošlosti je Tatarstan gubio i druge privilegije. Godine 2017. bio je prisiljen napustiti obavezno obrazovanje na tatarskom, drugom službenom jeziku i važnom nositelju identiteta. Zato su sada regionalni zastupnici pronašli način kako da zaobiđu zakon. Njihov regionalni čelnik zvat će se šef, kako Moskva želi.

“U 19. stoljeću Tatari nisu imali državu, ali su imali samoupravu u tatarskim naseljima. Njihov se šef zvao reis ”, objašnjava Radik Salíkhov, direktor Instituta za historiju Shigabutdin Marzhani. "Bilo je logično da je, kada je sovjetski Tatarstan formiran, predsjednik Vijeća narodnih komesara Sahib-Garey Said-Galiev nazvan Reisom Tartarije."

Smješten u regiji Volga i s muslimanskom većinom, Tatarstan je za mnoge bio posljednji bastion ruskog federalizma. Godine 1992. glasao je za nezavisnost od Rusije, ali je naposljetku ostao u zemlji nakon što je s Moskvom postigao sporazum o podjeli vlasti.