Rusko pravosuđe odredilo je preventivni pritvor za četvoricu osumnjičenih za teroristički napad na koncertnu dvoranu u Moskvi, u kojem je poginulo najmanje 137 ljudi. Trojica od njih priznala su krivicu za sudjelovanje u masakru, a sud im je odredio preventivni pritvor do suđenja koje će se održati u maju.

Uhapšeni su izašli pred sudiju s vidljivim ozljedama, a jedan od njih čak i u invalidskim kolicima. Osumnjičeni su Dalerdžon Mirzojev, 32 godine; Saidakrami Rachabalizoda, 30 godina; Mukhammadsobir Faizov, 19 godina i Shamsidin Fariduni, 25 godina; svi s tadžikistanskim pasošima.

Tadžikistan je zemlja uglavljena u središte Azije, bez izlaza na more i usred historijskog Puta svile, s historijom obilježenom prolaskom različitih civilizacija, kraljevstava i kultura, kao i carstava poput perzijskog, mongolskog, ruskog i konačno, Sovjetskog Saveza. Tadžikistan je država s površinom većom od 144.000 kvadratnih kilometara i populacijom od 10 miliona ljudi. Tadžikistan, s glavnim gradom Dušanbeom, graniči s Afganistanom na jugu, Kinom na istoku, Uzbekistanom na zapadu i Kirgistanom na sjeveru.

To je zemlja u kontrastu između pustinjskih područja i golemih i plodnih dolina, sa znatnom nadmorskom visinom (više od polovine njezine površine je iznad 3000 metara) i presijecana planinskim lancima kao što su Pamir ili Tian Shen. 

Tadžici od svoje nezavisnosti od Sovjetskog Saveza 1991. godine žive u polupredsjedničkoj republici. Većinom ispovijedaju sunitski islam, unatoč činjenici da njihov Ustav određuje sekularnu državu s vjerskom slobodom. Unatoč tome što je izrazito siromašna zemlja, ima visoku stopu pismenosti i javnog obrazovanja (uspostavljenog tokom sovjetske ere), te funkcionalan zdravstveni sistem unatoč njegovim nedostacima.

Kroz svoju historiju, Tadžikistan se nosio s različitim islamističkim pobunjeničkim grupama, posebno nakon sovjetske invazije na Afganistan i građanskog rata u zemlji tokom 1990-ih. Prema The Guardianu, takozvana Islamska država je 2023. pokrenula veliku kampanju regrutiranja sljedbenika i militanata daleko od Bliskog istoka, u azijskim zemljama, a posebno u Tadžikistanu, upravo preko svog ogranka ISIS-K, koji je preuzeo odgovornost za napad u Moskvi i kome pripadaju četvorica počinitelja masakra zatočena u Rusiji.

Islamska država Horasan (ISIS-K) proteklih je godina nezapažena od strane Zapada, oslabljena od 2018. u svojim sukobima sa Sjedinjenim Državama i Talibanima, prema kojima gaje veliko neprijateljstvo. Međutim, oni nikada nisu prestali biti velika prijetnja na Bliskom istoku i Rusiji.

Takozvana Islamska država se sastoji od velikog broja podgrupa, ćelija i agenata s vlastitim porijeklom, ujedinjenih svojom sunitskom, islamističkom, fundamentalističkom i džihadističkom prirodom. Jedna od njih je Islamska država Horasan, koja je dobila ime po drevnoj historijskoj regiji smještenoj između Irana, Turkmenistana i Afganistana (izraz koji se ne koristi izvan džihadističkih krugova). Osnovan od radikaliziranih militanata iz različitih područja Bliskog istoka, nastao je kao ogranak ISIS-a u Afganistanu i počeo djelovati u toj zemlji i Siriji, u kontekstu građanskog rata u zemlji.

U kratkom vremenu postali su ozloglašeni zbog svoje ekstremne brutalnosti i neselektivnih napada na civilno stanovništvo i protiv zapadnih, međunarodnih i humanitarnih ciljeva, uključujući napade na džamije u Afganistanu. Američki obavještajci nisu ih izgubili iz vida: prošlog marta general Michael Kurilla upozorio je Kongres da grupa razvija svoj kapacitet za napade u Evropi i Aziji, te da će za šest mjeseci moći to učiniti "uz malo ili nimalo upozorenja", navodi Reuters.

Talibani su, od nastanka ISIS-K-a, jedan od njihovih glavnih neprijatelja izvan zapadnih zemalja. Zapravo, mnogi njegovi militanti su talibani nezadovoljni afganistanskim režimom jer nije dovoljno ekstreman. Mirovni pregovori između Sjedinjenih Država i Talibana 2020. pojaćali su neprijateljstvo između ISIS-K i trenutnog režima u Kabulu, čineći ih njegovim glavnim neprijateljima. Tu na scenu stupa Rusija: ISIS-K smatra Kremlj jednim od glavnih saveznika talibana.

Nije to jedini razlog zašto ISIS-K ima Rusiju na nišanu: ne zaboravljaju sovjetski rat u Afganistanu i sukob u Čečeniji, uz Putinovu podršku Basharu Al-Asadu tokom sirijskog građanskog rata. Zapravo, ruski se predsjednik u džihadističkoj propagandi posljednjih godina pojavio kao neprijatelj islama.

Ovo nije prvi put da je Islamska država napala ruske ciljeve: 2015. ISIS-K je preuzeo odgovornost za napad na ruski avion koji je poletio iz Egipta, u kojem su putovale 224 osobe. Oni su 2022. odgovorni za napad na rusku ambasadu u Kabulu, gdje su ubijena dva ruska diplomata. Već 2021. napali su aerodrom u glavnom gradu Afganistana, ubivši 13 američkih vojnika i desetke civila tokom haotične evakuacije zemlje nakon američkog povlačenja.