Ruski predsjednik Vladimir Putin odustao je od napada na čeličanu Azovstal te je odlučio da ona u potpunosti bude blokirana da 'niti muha ne može proći'. U čeličani su i dalje ukrajinski vojnici, a Putin je rekao da će oni koji odluče napustiti tvornicu, biti tretirani s poštovanjem i životi će im biti pošteđeni. 

“Ovo je slučaj kada moramo razmišljati, uvijek moramo razmišljati, ali u ovom slučaju još više, o očuvanju života i zdravlja naših vojnika i oficira. Nema potrebe penjati se u te katakombe i puzati kroz zemlju u industrijske objekte”, kazao je Putin te naredio potpunu blokadu tvornice. 

U međuvremenu, ruski ministar obrane Sergej Šojgu kazao je kako je Rusija zauzela Mariupol. “Rusija je zauzela Mairupolj. Situacija je mirna, otvara se put za povratak civila”, rekao je kratko Šojgu. Dodao je da je evakuirano 142 hiljade ciivla te da se 1478 ukrajinskih boraca već predalo, ali da više od 2000 ukrajinskih boraca još uvijek brani tvornicu Azovstal.

Čeličanu Azovstal su uništili nacisti 1941. godine a  nakon Drugoh svjetskog rata sovjetski čelnici obnovili su je dodavši bunkere koji su mogli izdržati zračne napade i nuklearne bombe.

Čeličana Azovstal postala je amblem otpora Ukrajinaca grada Mariupolja protiv ruskih osvajača. Unutar ove velike tvornice željeza i čelika, koja se prostire na 11 kvadratnih kilometara i nalazi se na morskoj obali, nalazi se do hiljadu skrivenih civila i neutvrđen broj ukrajinskih vojnika, uključujući desetine pripadnika jedinice Azov. U njenoj unutrašnjosti nalaze se desetine kilometara cijevi i skrivene prostorije koje omogućuju mještanima koji se ne žele predati sili Moskve da izdrže.

Ovo nije prvi put da je ovo ogromno industrijsko postrojenje pretrpjelo razorne posljedice rata. Njezina prošlost puna je iznenađenja i vjerno odražava historiju Ukrajine posljednjih desetljeća.

Azovstal je počeo raditi 1933. nakon što su sovjetske vlasti odabrale obalu Azovskog mora za svoju lokaciju zbog lakog pristupa vodenim putevima. Godine 1941. čeličanu su bombardirale nacističke trupe na putu za Moskvu. Azovstal je morao prekinuti svoj rad a hiljade radnika pobjeglo je iz tog područja. Nakon nacističke invazije tvornica je pretvorena u ruševine, što pokazuju fotografije iz vremena.

Nacistička nvazija na Mariupol poslužila je moskovskim vlastima da izvuku nekoliko pouka. Jedna od njih je da je trebalo pojačati sigurnost čeličane Azovstal. Zato su sovjetski planeri gradili skloništa za bombe nakon rata. Zapravo, Rusi trenutno koriste "teške bombe" kako bi razbili Ukrajince, zbog konzistencije i debljinde mnogih zidova tvornice.

U Mariupolju se nalazi još jedna velika čeličana, Illich, koju su ruske snage zauzele prije nekoliko dana. Obje su u vlasništvu Željezare Iljič. Prije rata u Azovstalu i u čeličani Illich radilo je oko 40.000 stanovnika. Dvije tvornice čine trećinu proizvodnje sirovog čelika u Ukrajini.

Azovstal je jedna od najvećih čeličana u Europi i prije invazije proizvodila je više od četiri miliona tona sirovog čelika godišnje. Desetljećima je bila ponos sovjetskih vođa. Godine 2005. privatizirana je i trenutno pripada metalurškom i rudarskom konglomeratu grupe Metinvest Rinata Ahmetova, najbogatijeg čovjeka u Ukrajini, koji je bio predsjednik fudbalskog kluba Šahtjora i koji je rođen u skromnoj porodici u Donjecku, gdje mu je otac radio u rudniku uglja. Ahmetov akumulira bogatstvo od približno 6.9 milijardi eura  što ga svrstava na 327. mjesto liste najbogatijih ljudi na svijetu.