Kazahstan, Uzbekistan, Kirgistan, Tadžikistan i Turkmenistan izgleda nisu zemlje koje bi Nijemce na prvi pogled zanimale. Vrlo su daleko od Berlina (i geografski i kulturno) i rusko su dvorište. Ali njemački kancelar Olaf Scholz ima sasvim drugačiji pogled. Doista, čini se da je regiju Centralne Azije učinio svojim najnovijim ekonomskim ciljem u operaciji koja podsjeća na investicijski projekat koji su u Africi poduzele i Rusija i Kina. Afrički kontinent već mnogi nazivaju, i to ne bez razloga, Kineskom Afrikom.
Njemački čelnik krenuo je na vlastitu turneju Puta svile po regiji s ponudom lokalnim vlastima koja se u biti sastoji od prodaje onoga najboljeg što Njemačka ima, njemačke tehnologije, u zamjenu za goleme prirodne resurse tih zemalja, posebno plin i naftu.
"Posebno u vremenima globalne neizvjesnosti potrebni su bliski i pouzdani partneri", rekao je Scholz u Astani, glavnom gradu Kazahstana koji je bio domaćin sastanka, drugog nakon onog održanog prije godinu dana u Berlinu. Podržao je regionalnu politiku razmjene sirovina za tehnologiju i podsjetio da Berlin ulaže velike količine novca u istraživanje i razvoj (R&D), "oko 3% bruto domaćeg proizvoda" te nastavio: "To je vrlo dobar pokazatelj (...), od umjetne inteligencije do elektronike, robotike, biologije", naglasio je, podsjetivši da njegova zemlja ostaje "jedna od glavnih ekonomija u svijetu"
Kao odgovor na to, čelnici Centralne Azije pokazali su spremnost da prošire izvoz nafte i rijetkih metala, prebace tehnologiju i ulaganja, uključujući preseljenje proizvodnje opreme u zemlje u regiji. Kazahstanski predsjednik Kasim-Yomart Tokayev naglasio je da je povećanje izvoza prirodnih resursa na evropsko tržište prioritet za zemlje regije. Zapravo, najveća srednjoazijska republika već je povećala svoju proizvodnju nafte u Njemačku na 100.000 tona dnevno, ublažavajući utjecaj obustave ruskog izvoza tokom rata na njenu ekonomiju.
Tokajev je pozvao Berlin da iskorištava rijetke metale skrivene u regiji i izrazio spremnost da njemačkim firmama ponudi povoljne uslove za to. Posebno je istakao više od 500 miliona dolara vrijedan projeakt firme HMS Bergbau o vađenju i preradi litijuma na istoku zemlje okupane Kaspijskim jezerom. Scholz je izrazio uvjerenje da će Centralna Azija u budućnosti zamijeniti Kinu, koja trenutno čini 80% evropskog uvoza.
Zajednička deklaracija potpisana na kraju summita naglašava modernizaciju saobraćajnog koridora između Kine i Evrope, te zemlje srednje Azije stoga pozdravljaju izdvajanje 10 milijardi eura od strane Evropske unije u strategiju Global Gateway, koja ulaže posebno u infrastrukturne projekte. Uzbekistan, najmnogoljudnija zemlja u regiji, izrazila je spremnost na saradnju s njemačkim korporacijama u eksploataciji strateških prirodnih resursa, od urana do bakra, cinka i volframa. Kirgistan je također izrazio interes za saradnju s Njemačkom na izgradnji hidroelektrana i razvoju obnovljivih izvora energije u susjednoj Kini.
Scholz je također upozorio regionalne zemlje da njegova zemlja namjerava spriječiti Rusiju da koristi međunarodne trgovinske mreže kako bi zaobišla zapadne sankcije zbog svoje vojne kampanje u Ukrajini. Uzbekistanski čelnik Shavkat Mirziyoyev najavio je kako će njegova zemlja biti domaćin summita Centralne Azije i Njemačke sljedeće godine.
