Između prvog filma "Avatar" 2009. i njegovog nastavka "Avatar: Put vode" vremenski je razmak od 13 godina, a za to vrijeme režiser James Cameron prepustio se još jednoj od svojih strasti: istraživanju dubokog mora.

Cameron, koji je i režiser filma "Titanik" nagrađenog Oskarom, podijelio je svoje viđenje "katastrofalne implozije" u kojoj je poginulo petoro u podmornici Titan na putu da obiđu olupinu Titanika.

˝Jedini scenarij koji sam mogao smisliti i koji bi to mogao objasniti bila je implozija – događaj udarnog vala toliko moćan da je zapravo uništio sekundarni sistem koji ima svoju posudu pod pritiskom i vlastitu bateriju za napajanje, koja je transponder koji (matični) brod koristi da prati gdje se nalazi podmornica˝, rekao je Cameron za CNN Anderson Cooper u četvrtak.

Nakon više od 30 ronjenja do olupine Titanika, među rijetkim je ljudima koji su se spustili na najdublju poznatu tačku na Zemljinom morskom dnu. Cameronova stručnost u podvodnom istraživanju započela je prije nekoliko decenija.

Ljubitelj okeana

Cameron je za National Geographic rekao da je, dok je odrastao u Ontariju, u Kanadi, daleko od okeana, kao mladić gledao specijaliziranog istraživača mora Jacquesa Cousteaua sa "čuđenjem".

Mladić bi također pratio tada novu podmornicu pod nazivom Alvin.

"Bilo je to tako zlatno doba tehnološkog istraživanja", rekao je Cameron o tom vremenu.

Počeo je da roni sa 17 godina, što je povećalo njegovu ljubav prema istraživanju okeana.

Cameron je za NPR 2012. rekao da postoji veza između onoga što on profesionalno radi u filmovima i njegovog privatnog života kao istraživača.

˝Mislim da je posao istraživača da ode i bude na dalekoj ivici ljudskog iskustva, a zatim se vrati i ispriča tu priču. Tako da ih ne vidim odvojeno˝, rekao je.

Motivacija iza filmova

Iako je poznat kao jedan od najboljih režisera u industriji, Cameron je možda još više posvećen istraživanju dubokog mora, što se ogleda u njegovim filmovima.

Njegov film “The Abyss” iz 1989. smješten je u okeanu i Cameron je rekao da je snimio “Titanic” dijelom kako bi istražio olupinu.

˝Snimio sam 'Titanik' zato što sam želio da zaronim do dna na mjestu brodoloma, a ne zato što sam posebno želio da snimim film˝, rekao je za Playboy 2009. godine i dodao da kada je saznao da su neki drugi momci zaronili do Titanika da bi snimili IMAX film, rekao je sam sebi:˝Snimit ću holivudski film da platim ekspediciju i uradiću istu stvar. Svidjelo mi se i želio sam još˝.

Za National Geographic je rekao da više voli da roni sam, nego da snima.

˝Raditi to stvarno je mnogo bolje, ali ima problem, jer nema drugog pokušaja˝.

Rekordno istraživanje

Uporedo sa svojim istraživanjem, Cameron se zaljubio u tehnologiju koja omogućava duboko morsko ronjenje.

Kada je putovao do Marijanske brazde, koja se smatra jednom od najdubljih tačaka u Zemljinim okeanima na skoro sedam milja ispod površine, učinio je to u podmornom vozilu od 7,3 metara u čijem je dizajniranju i sam učestvovao.

Putujući do blizu 11 kilometara metara najdublje tačke na Zemlji, Cameron je oborio rekord za najduži samostalni boravak pod vodom.

Bilo je potrebno sedam godina planiranja i proveo je više od tri sata snimajući, dokumentujući i uzimajući uzorke dok je bio tamo. Ovaj strastveni zaljubljenik u okean, koristio je tada podmornicu australijskih inženjera sa kabinom za jednu osobu koja je opremljena trodimenzionalnim kamerama. Opremljen malom stereoskopskom kamerom koja može izdržati pritisak na 11 kilometara dubine i trodimenzionalnom kamerom, Cameron je snimio dokumentarac, a za naučnike je sakupio različite uzorke sa morskog dna. 

Cameron je to uporedio s istraživanjem svemira i nazvao to "ogromnom granicom za koju će nam trebati neko vrijeme da shvatimo".

˝Bilo je to veoma pusto i izolovano mjesto. Moj osjećaj je bio potpuna izolacija od cijelog čovječanstva. Doslovno sam se osjećao kao da sam u razmaku od jednog dana otišao na drugu planetu i vratio se˝, izjavio je.

Inače, 23. januara 1960. američki mornarički pukovnik Don Walsh i švicarski okeanograf Jacques Piccard, batiskafom (ronilicom za istraživanje većih morskih dubina) zaronili su u Marijansku brazdu i zadržali se samo 20 minuta. Nakon ovoga niko do Jamesovog zaranjanja nije ponovo pokušao isto.