Prije svega građani Dobrinje i Sarajeva danas su se okupili da poruče „No Passaran“ svemu onome što se moglo vidjeti na skupu Dodikovih pristalica. I zato smatramo da Slika dana pripada novinskoj agenciji Anadolija koja je snimila novinara Suada Karamustafića sa zastavom Armije Republike Bosne i Hercegovine, koja krasi naslovnicu ovog teksta.
Zanimljivo je i to da se današnji dan poklapa sa osnivanjem Prvog korpusa Armije R BiH. Prvi korpus Armije R BiH sa sjedištem u Sarajevu formiran je 1. septembra 1992. godine u okviru početne reorganizacije i okrupnjavanja brojnih novonastalih patriotskih jedinica, jedinica teritorijalne odbrane i rezervnog sastava MUP-a RBiH, na prijedlog tadašnjeg načelnika Štaba vrhovne komande Oružanih snaga RBiH Sefera Halilovića, a po odluci Vrhovne komande (Predsjedništvo RBiH) i njenog predsjednika Alije Izetbegovića.
Prvi korpus dao je ogroman doprinos odbrani Sarajeva i Bosne i Hercegovine u minulom ratu. Za prvog komandanta ove proslavljene operativno-taktičke formacije postavljen je bio Mustafa Hajrulahović Talijan.
Tri brigade Korpusa ponijele su počasne nazive ”slavna”, a četiri ”viteška”.
Od pripadnika Prvog korpusa Armije RBiH, 472 su nosioci najvišeg ratnog priznanja ”Zlatni ljiljan”, 29 pripadnika je odlikovano najvišim državnim priznanjima od Predsjedništva BiH i 19 pripadnika ratnim priznanjem ”Srebreni štit”.
Na putu borbe za slobodu, 6.585 boraca Prvog korpusa poginulo je u odbrani suvereniteta, neovisnosti i cjelovitosti Bosne i Hercegovine. Za doprinos odbrani grada Sarajeva i Bosne i Hercegovine, Prvom korpusu Armije Republike BiH dodijeljena je kolektivna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva 2010. godine. Jedan trg u sarajevskoj Općini Centar nazvan je po ovom korpusu. Po generalu Mustafi Hajrulahoviću Talijanu ne zovu se nijedna ulica ili trg u Kantonu Sarajevo.
Prema podacima koje je iznio general Armije R BiH Nedžad Ajnadžić u ovom istraživanju, Prvi korpus je 1992. godine imao 64.442 borca, 1993. 80.644 borca, zatim 1994. godine 84.914, te 1995. godine 87.009 boraca, od toga je u opkoljenom Sarajevu bilo 26.980 boraca 1992. godine, 36.000 boraca 1993, 37.904 1994, te 34.931 borac 1995. godine.
Tokom četiri godine rata prosječan broj boraca Prvog korpusa bio je 78.253, od toga je bilo 73.488 Bošnjaka, 934 Srba, 3.402 Hrvata i 429 Ostalih. Zanimljiv je podatak da je broj Srba tokom ratnih godina opadao, sa 1.566 tokom 1992, do 530 boraca 1995, dok je s druge strane broj Hrvata u Prvom korpusu rastao sa 2.330 boraca 1992, na 4.084 1995. godine.
Tokom četiri ratne godine dezertiralo je 5.093 Bošnjaka, 1.016 Srba, 1.207 Hrvata i 148 Ostalih. Njih 5.763 otišlo je u inostranstvo, a 3.572 dezertera nisu se vratila iz inostranstva, oni koji su se vratili, osnovali su svoju političku partiju i zove se Naša stranka.