Od okončanja agresije na Bosnu i Hercegovinu Bošnjaci u entitetu Republika srpska diskriminirani su na različite načine. Osim što su povratnici trpjeli i trpe fizičko nasilje, izloženi su i pravnoj torturi. U nabrajanju uskraćenih prava Bošnjacima u ovom dijelu naše države prva koja nam padne napamet jeste jezička diskriminacija koja se, budu li se pitale vlasti u Rs-u, može samo produbiti. I dok su politički predstavnici iz reda bošnjačkog naroda uglavnom bili svezanih ruku u entitetskim skupštinskim klupama, vlast je bivala sve agresivnija, otvoreno provocirajuća do te mjere da je bosanski jezik nazivala „jezikom bošnjačkog naroda“.
Kako bi dali svoj doprinos promjeni stanja koje postaje sve teže, zastupnici u Narodnoj skupštini Rs-a Ramiz Salkić i Amir Hurtić odlučili su uputiti u skupštinsku proceduru Nacrt zakona o službenoj upotrebi službenih jezika BiH u Rs-u s ciljem, kako su istakli, sprečavanja diskriminacije bosanskog jezika u ovom entitetu. Prema Ustavu Rs-a, službeni jezici koji su u upotrebi jesu jezik srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda. S druge strane, obrazlažući nacrt koji je upućen, Ramiz Salkić je naglasio da su službeni jezici na državnom nivou, te u entitetu Federacija BiH i Distriktu Brčko srpski, hrvatski i bosanski, a da to nije slučaj u Rs-u i da jedino tu postoji negiranje bosanskog jezika kao službenog jezika. Predlagači Salkić i Kurtić pozivaju se na odredbe Ustava BiH i Konvenciju o ljudskim pravima, koje je potpisala BiH a koje garantiraju ravnopravnost i nediskriminaciju bilo koje etničke grupe.
Iako se radi o izuzetnoj bitnoj inicijativi, ono čega se svi plaše jeste da će se vlasti u Rs-u, predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, ali i većina opozicionara, samo slatko nasmijati i praviti kao da do nje nije ni došlo. Stoga je od izuzetne važnosti pronaći model kako da se oni koji igraju ulogu „vlasnika“ ovog dijela BiH natjeraju da poštuju zakone i konvencije.
„Uvijek postoji nada da će doći trenutak u kojem će oni koji negiraju i uzurpiraju prava drugih prestati da to čine. Naša je obaveza bila da u tom pravcu poduzmemo određene korake, a to je Nacrt ovoga zakona. Na skupštinskoj većini je da ga prihvati ili odbije. Kako god da postupe, smatram veoma važnim da se ovaj zakon našao u NSRs i da se o njemu govori u javnom prostoru“, kazao je za Stav Ramiz Salkić.
Predstavnici OHR-a i OSCE-a već iskazali interes
Prema njegovim riječima, Nacrt zakona o službenoj upotrebi službenih jezika BiH u Rs-u u ovom trenutku vjerovatno neće biti usvojen jer se kosi s ključnim pravcima politike koju predvodi Milorad Dodik.
„To je negiranje svega što je bosansko i bošnjačko s ciljem slabljenja države BiH i bošnjačkog identiteta. Ovaj Nacrt će biti temelj ovakvog zakona u budućnosti, kada u ovom entitetu dođe vrijeme poštivanja ljudskih prava i sloboda, što u ovom trenutku nije slučaj. Prije ili kasnije morat će prestati sistemska diskriminacija Bošnjaka, negiranje našeg identiteta i naše domovine BiH“, uvjeren je naš sagovornik.
Pošto su do sada sve oči bile uprte u međunarodnu zajednicu kada je riječ o rješavanju problema u Rs-u vezanih za diskriminaciju, Ramiza Salkića smo pitali da li očekuje pomoć upravo međunarodnih faktora u kontekstu rješavanja problema upotrebe službenih jezika u entitetu Rs.
„Predstavnici OHR-a i OSCE-a su već iskazali interes za Nacrt te su isti tražili i na uvid radi analize i unutrašnje diskusije. Nama je to veoma važno bez obzira na to što postoji visok stepen nezadovoljstva među nama prema njihovom odnosu kada je u pitanju diskriminacija Bošnjaka u Rs-u od entitetske vlasti. Nadamo se i njihovom aktivnijem angažmanu na usvajanju ovog zakona, ali i usvajanju općeprihvaćenih normi iz domena ljudskih prava i sloboda u Evropi, koji se ovdje, vidimo, uveliko krše“, dodaje.
Amir Hurtić dijeli mišljenje s Ramizom Salkićem da kod ovog Nacrta neuspjeh nije najstrašnija stvar koja se može dogoditi. Kako je istakao, najstrašnije je uopće ne pokušati.
„Kolega Ramiz Salkić i ja smo uputili u skupštinsku proceduru Nacrt zakona o službenoj upotrebi službenih jezika BiH u Rs-u. Cilj je da se spriječi očita diskriminacija bosanskog jezika. Kako znamo, nigdje u državnom Ustavu ne piše da jezik kojim govorimo ne možemo zvati imenom kakvim želimo. Trebamo stvarati šanse, a siguran sam da imamo mudrosti i pameti te da ćemo biti u prilici da šansu i iskoristimo. Smatram da trebamo zajedničke inicijative usmjeriti na jačanju povratnika Bošnjaka u ovaj entitet, tj. da nam cilj bude da se zajedno borimo da ostane što manje negativnih posljedica prema našem narodu“, kazao je.
Zaštititi povratnike
Hurtić kaže za Stav da prvenstveno treba zaštititi povratnike od brutalnih napada, nacionalističkih provokacija i vršiti pritisak da entitetska policija radi svoj posao, a ne da i ona učestvuje u napadima.
„Nažalost, kolega Ramiz Salkić i ja smo u Narodnoj skupštini Rs-a više puta tražili odgovor ko je odgovoran za ubistvo 13 povratnika, isto tako za ranjavanje 22 povratnika, više od 1.000 fizičkih napada je zabilježeno, a suvišno je i govoriti o ciframa koje su vezane za verbalne napade na povratnike“, podsjetio je Amir Hurtić.
Ono što kao ključni problem ističe Amir Hurtić jeste sve slabija pozicija koju imaju nesrpski predstavnici u zakonodavnim entitetskim tijelima. Kada govori samo o Vijeću naroda Rs-a, u kojem je i delegat, od osam izabranih Bošnjaka, kaže da čak tri dolaze iz SNSD-a.
„Te tri ruke su jako bitne za pokretanje pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka. Vijeće naroda Rs-a je jako bitno tijelo u ovom entitetu jer zakoni i drugi propisi koje izglasa Narodna skupština, a koji se tiču vitalnog nacionalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda stupaju na snagu tek nakon usvajanja u Vijeću naroda Rs-a. To da smo ujedinjeni, kao Bošnjaci, u Narodnoj skupštini Rs-a za mene je ključ jer samo tako možemo imati čvrste temelje za napredak, a i svoju vrijednost. Mislim da bez obzira na različite političke opcije i gledanja mi moramo da imamo identitet i karakter“, govori o bitnosti zajedništva Amir Hurtić.
I Ramiz Salkić napominje, iako nerijetko sizifski djeluje bilo šta predlagati i na bilo čemu insistirati kada srpska i pozicija i opozicija na bošnjačke predstavnike uglavnom gleda kao na ikebane u prostoru, da je na Bošnjacima da se trude i urade ono što je do njih, a na skupštinskoj većini kao i na opoziciji jeste da urade ono što oni žele.
„Njihovo odbijanje i kršenje naših prava ne znači da mi trebamo da šutimo i da se ponašamo kao da ništa ne možemo promijeniti. Naprotiv, mi moramo biti glasni i proaktivni u traženju naših prava i zaštiti naših interesa. Neki izabrani predstavnici Bošnjaka su prihvatili ulogu ikebana, u njoj su se uspavali koristeći određene benefite dok šute o problemima onih koji su ih birali uz izgovor da su nemoćni da bilo šta promijene. Naš glas mora da se čuje jasno i glasno i da sa sobom nosi sliku stanja i položaja našeg naroda u ovom entitetu. Ništa ne može biti opravdanje za šutnju nekih izabranih predstavnika Bošnjaka o stanju i položaju našeg naroda u ozračju opće sistemske diskriminacije koja ima za cilj smanjenje broja Bošnjaka u ovom dijelu BiH“, zaključio je Salkić uz podsjećanje da je pred njima mnogo izazova, stoga je moguće samo zajedničko djelovanje Bošnjaka u Rs-u, rad na zajedničkoj viziji i stvaranju okruženja u kojem će se povratnici osjećati nezaboravljenim.