Godine 1960. u Vojni muzej Federativne narodne republike Jugoslavije, koji se nalazio na Kalemegdanu u Beogradu, prenesena su dva reprezentativna bošnjačka nišana. Prvi potječe iz sela Borija kod Kalinovika. Datiran je u početak 16. stoljeća. Bio je u obliku četverostrane prizme, dimenzija 1,70 × 50 x 40 cm. Na jednoj strani spomenika nalazili su se pravokutni štit i kijača; na drugoj polumjesec i jabuka.
Drugi nišan u obliku je četverostrane prizme s turbanom i mudževezom. Potječe iz sela Popovići, koje se nalazi na komunikaciji Kalinovik–Foča. Dimenzije nišana su 200 x 40 x 36 cm. Sa zapadne strane ukrašen je crtežom konja; s južne motivima baIte i zastave; sa istočne motivima luka, strijele i dugačke sablje koju pridržava ruka. Datiran je drugu polovinu 15. ili početak 16. stoljeća.
U jeku žestokih sukoba Albanaca i Srba na Kosovu, u noći između 17. i 18. marta 2004. godine, srpski nacionalisti zapalili su Bajrakli-džamiju u Beogradu i Islam-aginu džamiju u Nisu. Iako Bošnjaci sa ovim sukobima nemaju nikakve veze, nekoliko dana kasnije, uz odobrenje rektora Vojnog muzeja na Kalemegdanu pukovnika Srboljuba Miletića, pukovnik Dragan Nikolić uništio je nišan iz Borija, a drugi teško oštetio. Uz pomoć dva radnika maljem je smrvio nišan iz Borija i njegovim ostacima zatrpao rupe koje su ostale nakon njegovog vađenja iz zemlje.
Drugi nišan prošao je nešto bolje, zahvaljujući svojoj masivnosti. Teško je oštećen i odbačen u rastinje iza Muzeja.
Uništeni i teško oštećeni nišani imali su posebnu historijsku vrijednost. "Koliko su ovi nišani bili značajni svjedoči i podatak da je Predsjedništvo BiH u ime Zemaljskog muzeja u Sarajevu potraživalo ove spomenike za potrebe Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, ali ih tada rukovodstvo Vojnog muzeja nije ustupilo upravo iz razloga njihove velike kulturne vrijednosti."
(Ibrahim Pašić, Od stećka do nišana u BiH, BZK Preporod, Sarajevo 2017)
