Granice BiH su kroz historije bile stalno predmet sporenja i pretenzija, a u savremenim okolnostima ekonomski i ekološki aspekat je najvažniji. S jedne strane imamo Hrvatsku koja je odlučila skladišti radioaktivni otpad uz Unu, a sa druge imamo Srbiju koja desetljećima ne plaća odštetu za jezera a želi da gradi s manjim entitetom nove hidrocentrale. Još opasnija je priča o rudniku litija u Šapcu čije otvaranje je najavljeno za 2028. godinu.

Srbija se sprema da Rio Tintu da zeleno svjetlo za razvoj najvećeg evropskog rudnika litijuma dvije godine nakon što je Beograd prekinuo taj projekat pod pritiskom masovnih protesta.

Time se otvara put za značajan podsticaj za industriju električnih vozila na kontinentu, navodi Financial Times u tekstu objavljenom pod naslovom “Srbija se sprema da Rio Tintu da zeleno svjetlo”.

Predsjednik Aleksandar Vučić rekao je da su “nove garancije” anglo-australijske rudarske kompanije i EU izgleda spremne da odgovore na zabrinutost Srbije da li će na lokaciji Jadar biti ispunjeni neophodni ekološki standardi. Vučić je u intervjuu Financial Timesu istakao da je uvjeren da će obezbijediti i neophodne garancije lidera EU za srodne investicije u Srbiji, kao što su proizvodnja baterija i proizvodnja električnih vozila.

Dokle god budu ispunjeni zahtjevi u vezi sa “cijelim lanacem vrijednosti plus savršenom zaštitom životne sredine”, rekao je Vučić, očekuje se da će poslovni i politički lideri doći u Beograd sljedećeg mjeseca na zvanično saopštenje o projektu.

– Ako sve ispunimo, rudnik bi mogao biti otvoren 2028. godine – rekao je on, dodajući da je projektovano da proizvodi 58.000 tona litijuma godišnje što je “dovoljno za 17% proizvodnje električnih vozila u Evropi – otprilike 1,1 milion automobila”.

Ova najava pokrenula je lavinu negativnih reakcija ekologa i opozicije u Srbiji. Ako Vučićev režim ovaj put uspije otvoriti rudnik litija dokazati će već prihvaćenu tezu da ima podršku na Zapadu i za vlast i za opasne investicije koje su u interesu krupnog kapitala. Na kraju to će pokazati gdje Srbija u stvarnosti pripada, politički i ekonomski.

"Tek što su zamrle rasprave o junskim izborima ponovo je pokrenuto pitanje Rio Tinta. Iako je pre dve godine, zvanično tadašnja premijerka Ane Brnabić stavila tačku na rudarenje litijuma u Jadru, ista ta Brnabićka, ali sada kao predsjendica Skupštine, najavljuje raspravu u ovom domu o Rio Tintu. Kako kaže, urađena je studija o uticaju na životnu sredinu, na dvije hiljade strana, i omogućava se eksploatacija litijuma po ekološkim standardima. Međutim, tu studiju je platio Rio Tinto, a po zakonu bi to trebalo da naruči naš Zavod za zaštitu životne sredine", piše novinar Dragan Eraković za Danas. 

 

On podsjeća da su o štetnom utjecaju svoj stav već dali Srpska akademija nauka, Biološki i Hemijski fakultet. Oni su ukazali na opasnosti koncetrovane sumporne kiseline za biodiverzitet, pogotovo za vodosnabdijevanje.

"Primera radi iz podzemnih izvora tzv. cerske žice snabdijeva se šabački vodovod, sa 300 litara pijaće vode u sekundi, a potencijali su daleko veći, čak i snabdijevanje dijla Vojvodine. Neki futurolozi nagovještavaju da će se sljedeći ratovi voditi zbog vode, jer je to najvažniji prirodni i životni resurs. I ne samo ovaj kraj, ugroženi bi bili podzemni i nadzemni vodotokovi do Beograda. Protesti protiv Rio Tinta bili su jedni od uspješnijih, pogotovo poslije blokade Gazele, a čak je i vlast to priznala tadašnjim odustajanjem od projekta. I u Šapcu, na primer, u julu 2021. godine, održan je protest protiv Rio Tinta, i začudo, ovo je ujedinilo razjedinjenu opoziciju."

Pored potencijalnih bogatih nalazišta stranke kompanije u Srbiju privlači i mala renta od samo 5 %, dok je ona u Rusiji 20 %, a u većini razvijenih država oko 10 %.

"Bahata vlast ne vodi računa ni o državi ni o građanima, pa je tako NIS prodat četiri-pet puta jeftinije od tržišne cijene, i samo iz jednogodišnjeg profita Gasproma se ova kupovina otplatila. Takođe, nema ni prave računice za najbogatije nalazište bakra u Evropi, Bor i Majdanpek, jer se tu nemilice eksploatiše ruda, a kao rezultat izvozi se koncentrat bakra i zlata u Kinu. S druge strane jasno je da milijarde eura iz državne kase odlivaju na sve strane, naravno i privatne džepove, počev od namještenih tendera za puteve i razne druge poslove nekoliko puta skupljih od tržišnih cijena, ili, kad se za penale i kazne po međunarodnim i drugim presudama plaća 200 miliona eura godišnje, ili kad se za Kosovo daje oko 700 miliona eura, a račun se nikad ne polaže."

Eraković podsjeća na korumpiranost cijelog sistema koji omogućuje da se realizuju ovakvi projekti.

"U svemu ovome najporaznije je što su i tzv. javni djelatnici, na primer poslanici, opštinski čelnici i ini, stranački potkupljivi, pa ne čudi što se najavljuje debata u Skupštini Srbije. Naravno da vladajuća većina odlučuje kako „gazda“ kaže, a to se pokazalo i u Skupštini Loznice, gdje su prvo dali odobrenje za Rio Tinto pa poslije to povukli. Ali, tu je i druga strana, jer su protiv Rio Tinta bili masovni protesti, a već za Vidovdan najavljen je novi protest u Loznici."