Reis Fejzić: Ne vjerujem da će četnički vojvoda podržati Rezoluciju o genocidu u Šahovićima

Dženaza žrtvama zločina genocida u Šahovićima (današnje Tomaševo), počinjenog devetog i 10. novembra 1924. održana je u subotu, kasno popodne, kod gradske gasulhane u Bijelom Polju. Prvobitna namjera bila je da skup bude na mjestu zločina ali je, kako je kazao Ervin Spahić, član Odbora za obilježavanje ovog strašnog i dugo prećutkivanog događaja, to naišlo na nerazumijevanje zavičajnog udruženja "Vraneš".

Uz veliki broj vjerskih velikodostojnika, predvođenih reisom IZ u CG Rifatom Fejzićem, na skupu su bili i brojni predstavnici opštine Bijelo Polje, sa predsjednikom Petrom Smolovićem na čelu, potpredsjednik Vlade i predsjednik BS Ervin Ibrahimović, sa poslanicima i ministrima iz te stranke, kao i niz drugih poznatih ličnosti iz javnog života Crne Gore i regiona, javlja crnogorska AntenaM.

Uz prikladan program o zločinu u Šahovićima i motivima za njegovo obilježavanje govorili su članovi Odbora za obilježavanje stote godišnjice zločina genocida u Šahovićima, u kojem su ubijene stotine muslimana koji su tamo živjeli (precizan broj nikad nije utvrđen) i nakon kojega je u kratkom roku gotovo kompletno stanovništvo islamske vjere napustilo Vranešku dolinu.   

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifat Fejzić, naglasio je važnost sjećanja na žrtve i govorio o izazovima povodom inicjative i prijedloga Rezolucije o genocidu u Šahovićima.

Fejzić je istakao da je prije mjesec i po dana podnio zvaničnu inicijativu za podizanje spomenika žrtvama Šahovića, ali i predlog Rezolucije o genocidu u Šahovićima, no izrazio je sumnju u to da će ovi prijedlozi biti prihvaćeni. Kao glavni razlog naveo je političku situaciju u zemlji. Prema njegovim riječima, na čelu Skupštine se nalazi osoba koja vjerovatno neće podržati predlog Rezolucije o genocidu.

Dodatno je naglasio da je aktuelni potpredsjednik Vlade prije mjesec i po dana izjavio kako je Rezolucija o Šahovićima “problematična” jer, po njegovom mišljenju, “dijeli stanovništvo.”

Reis Fejzić je dalje istakao značaj suživota i tolerancije, napominjući da se kroz istoriju Crne Gore uvijek pojavljuju pojedinci i političke opcije koje se zalažu za mir i zajedništvo. Prisjetio se admirala Barovića, potom Liberalnog saveza Slavka Perovića i SDP, i držanja države Crne Gore tokom bombardovanja 1999. Kao pozitivan primjer, spomenuo je Darka Šukovića, koji je govorio prije njega, te ga opisao kao simbol borbe za suživot u današnjim vremenima.

Reis Fejzić upozorio je, međutim, na licemjerje određenih političkih opcija: “Mi jesmo za mir i suživot, ali nijesmo da nam neko pruža ruku, a da u drugoj drži mač.” Naglasio da ova dženaza nije izraz inata, već ispunjenje vjerske i moralne obaveze. “Ovdje smo danas kako bismo ispunili našu farz obavezu – zajedničku dužnost prema onima koji su tragično stradali. Naša je želja da ih ispratimo dostojanstveno, kako i zaslužuju.”

Zaključujući svoj govor, reis Fejzić je naglasio da će Islamska zajednica u Crnoj Gori istrajati u svojoj borbi protiv politika koje promovišu zločine, bez obzira na političke pritiske. “Ustrajaćemo u borbi protiv zločina i nepravdi, makar ostali sami u toj borbi,” poručio je Reis podvlačeći da Islamska zajednica neće odstupiti od svojih principa, čak ni po cijenu izolacije.

Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje, Enis Burdžović naglasio da cilj ove dženaze nije da probudi loše osjećaje ili “lošu krv”, već da se dostojanstveno oda počast onima koji su bili žrtvovani samo zbog toga što su bili drugačiji.

“Naša dužnost je da se sjećamo ovih nevinih ljudi, ali ne da bi izazvali razdor ili mržnju, već da učimo iz prošlosti kako bismo spriječili buduće tragedije,” istakao je Burdžović. Podsjetio da i danas svijet svjedoči stradanjima onih koji su drugačiji, spominjući gubitke života u Palestini i Libanu.

Član Odbora koji je organizovao skup, nekadašnnji poslanik SDP Ervin Spahić ukazao je na potrebu suočavanja s prošlošću i insistiranju na pravdi za žrtve. Spahić je istakao kako se ne smije zaboraviti masakr nad bošnjačkim narodom koji je ostao nekažnjen i neistražen, pozivajući društvo da prizna mrlju svoje novije istorije.

Spahić je naglasio da namjera Odbora nije proglašavanje naroda svetim ili genocidnim, već da se svaki zločin tretira kao pojedinačan sa konkretnim počiniocima i žrtvama. Rekao da istina ne smije izgubiti bitku i da je vrijeme da pravda sustigne zločince, ma koliko kasno bilo.

Jedna od ključnih poruka govora bila je da se današnje generacije ne smiju izvinjavati niti tražiti oprost za djela svojih predaka, već da je obaveza svih da jasno i nedvosmisleno osude zločine kako bi se spriječilo njihovo ponavljanje. “Ne tražimo izvinjenje niti možemo oprostiti za ovaj genocid, ali ga moramo zauvijek pamtiti,” poručio je Spahić.

Zaključujući govor, Spahić je naglasio da bošnjački narod ne traži da bude svet narod, već da niko ne zaslužuje da kroz istoriju bude pamćen kao žrtva ili dželat. Kao primjer ljudskosti naveo je priču o Novaku Ašaninu, koji je tokom masakra spasio dijete bošnjačke porodice, pozivajući na istinsko suočavanje sa prošlošću radi bolje budućnosti.

Potpredsjednik organizacionog odbora za obilježavanje stogodišnjice od Genocida u Šahovićima akademik Šerbo Rastoder u govoru povodom dženaze naglasio je važnost okupljanja “ne radi slavljenja smrti, već života.”

U svom obraćanju istakao je da zločine ne treba dijeliti na “naše” i “vaše”, jer je svaki zločin univerzalan. Poručio je da se nijedan zločin ne smije zaboraviti i da je neophodno suočiti se s istinom kako bi se spriječilo ponavljanje prošlosti.

Rastoder je pozvao sve prisutne da se suprotstave svakom obliku zločina, bez obzira na motivaciju, naglašavajući da nijedna zajednica ne može izgraditi budućnost na lažima i negiranju zločina. On je podsjetio na važnost čuvanja uspomena na stradanja nevinih i pozvao na dostojanstvo i poštovanje svih građana Crne Gore, bez obzira na vjeru ili naciju.

Akademik Rastoder je u govoru pročitao pismo Kaćuše Krsmanović. Ona je, prema njegovim riječima, odrasla u Bijelom Polju, a njeni roditelji su porijeklom iz Šahovića. Kroz pismo je podijelila svoju ličnu priču o tome kako je saznala za zločine u Šahovićima, o kojima se nikada nije pričalo ni u njenoj porodici. Rastoder je izrazio nadu da će istina i pomirenje postati temelj za izgradnju budućnosti.

Muftija tuzlanski dr. Vahid Fazlović, izaslanik reisul-uleme Islamske zajednice Husein-ef. Kavazovića, poručio je na kolektivnoj dženazi povodom obilježavanja stogodišnjice masakra u Šahovićima da Bošnjaci, kao i njihove komšije, moraju učiti iz prošlosti kako bi se osigurali da se zločini poput Šahovića ili Srebrenice više nikada ne ponove. „Ako uzmemo nauk iz događaja kojih se danas ovdje prisjećamo, žrtve nijesu pale uzalud. Samo ako se nikada i nigdje ne ponove Šahovići ili Srebrenica, naše žrtve neće biti uzaludne“, poručio je Fazlović.

Muftija Fazlović podsjetio je na zločin počinjen između 9. i 10. novembra 1924. godine, kada su nenaoružani Bošnjaci bili mučki ubijeni, nakon čega je uslijedio napad na Šahoviće, gdje su stariji, žene i djeca stradali, a imovina im je opljačkana i spaljena. Naglasio je da se niko od Bošnjaka nikada nije vratio u Šahoviće, a zemlja im je oduzeta ili prodana, dok su brojne porodice raseljene.

Fazlović je ocijenio da zločin u Šahovićima ima elemente genocida, jer se dogodio izvan ratnih okolnosti, s jasnom namjerom potpunog uništenja Bošnjaka na tom području. Takođe je istakao da su Bošnjaci u posljednja dva vijeka bili žrtve mnogih sistemskih zločina, koje Ujedinjene nacije prepoznaju kao genocid.

On je zaključio da Bošnjaci, uprkos svježim ranama, ne teže osveti, već očuvanju sjećanja na žrtve i borbi protiv laži i nepravde. Ukazao je na važnost odlučnosti Bošnjaka da ostanu privrženi pravdi i humanosti, boreći se za svijet u kojem dobro prevladava.

Na obilježavanju stotinu godina od zločina u Šahovićima govorio je i glavni urednik Antene M Darko Šuković. Njegov đed Vlado Ašanin, sa svojim stricem Novakom Ašaninom spasio je 13-godišnjeg dječaka Muslića i uspio da ga preda dječakovim rođacima iz Pljevalja.