Već treću godinu u gradu na Neretvi se realizuje manifestacija "Ramazan u Mostaru” koju zajedno organizuju Grad Mostar i Centar za kulturu u saradnji sa Medžlisom Islamske zajednice i Bošnjačkom zajednicom kulture “Preporod”, te Kulturnim centrom Mostar- Sjever i Domom kulture Blagaj i Merhametom.
Cilj manifestacije je promocija duhovni i kulturoloških vrijednosti Bošnjaka u Mostaru, te kroz različite sadržaje i druženja predstaviti bogato naslijeđe Hercegovine.
Ovogodišnja manifestacija je počela u subotu, 9. marta, predramazanskim koncertom u Kulturnom centru Sjever, a završiti će tradicionalnim bajramskim koncertom u srijedu, 10. aprila, u SD USCR “Midhad Hujdur - Hujka” na kojem će nastupiti Hanka Paldum.
“Za ovaj ramazan smo pripremili desetak sadržaja za sve uzraste od okruglog stola o mentalnom zdravlju u ramazanu preko promocija knjiga, predavanja, izložbi do niza koncerata duhovne muzike. Publika je imala priliku da se druži sa dr. Fahirom Fejzić Čengić i dr. Dariom Terzićem koji su govorili o temi kako je Zapad učio od islamske civilizacije. Upriličena je i promocija knjige klasika perzijske književnosti, šejha Išraka Suharvardija ''Šapat Džibrilovog krila'' na kojoj je govorila prevoditeljica, dr. Mubinu Moker te dr. Amar Imamović i dr. Sedad Dizdarević. Ističemo zanimljivu izložbu “Stari mostarski grafiti”, autora dr. Harisa Derviševića, profesora sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na katedri za historiju i umjetnost. Riječ je o epigrafskim grafitima koji datiraju iz osmanskog razdoblja koji su pravi raritet u Bosni i Hercegovini”, kaže za Stav Haris Nazdraić, koordinator Manifestacije Ramazan u Mostaru.
U programu manifestacije do sad su nastupili Eldin Huseinbegović, Ibrahim Bilčević, Hor Isa-beg iz Novog Pazara, a u subotu, šetog aprila nastupit će Šejma i Zejd Svraka.
“Najveće okupljanje u Mostaru tokom ramazana je iftar za 27. noć koji se ranijih godina održavao u Sjevernom logoru, a u okviru Manifestacije premješten je u Fejićevu ulicu. Mostar je već godinama prepoznatljiv i po omladinskom iftaru na platou ispod Starog mosta kojeg smo otkazali, a sredstva su preusmjerena za narod Gaze”, ističe Nazdrajić.
Posebnost ramazanske atmosfera u Mostaru je svjetlosna dekoracija kojom je ukrašen dio Fejićeve ulice od Karađoz-begove džemije do Starog grada, kao i trg i most Musala. Ove godine i Stari most je bio dio ramazanskog ruha Mostara.
“Prodajni štandovi u Fejićoevoj ulici su poseban sadržaj Manifestacije kroz koji želimo predstaviti građanima Mostara i turistima različite tradicionalne proizvode i suvenire. Najviše pažnje je privukao štand na kojem se prodaju jela iz palestinske kuhinje koje prave žene iz Gaze koje su smještene u prihvatnom centru Salakovac. Prikupljena sredstva su usmjerena za pomoć njihovoj rodbini koja je ostala u Gazi”, pojašnjava Nazdraić.
Manifestacija "Ramazan u Mostaru" predstavlja vrlo uspješnu praksu saradnje lokalne vlasti, Islamske zajednice i kulturnih institucija koja se može preslikati i u druge bosanskohercegovačke gradove.
Mostar je dugo imao epitet grada znanja, uleme, hafiza, književnika i pjesnika.
Tradicija klanjanja teravije hatmom bila je poznata u Mostaru prije Drugog svjetskog rata. Ta praksa je nakratko obnovljena prije desetak godina.
Poznati mostarski hafiz Ahmed ef. Makeljić je 11. februara 1898. godine na teraviji u Koski Mehmed-pašinoj džamiji proučio cijeli Kur’an. Tada je za njim klanjalo 138 osoba, a teravija je trajala do sehura. Čak su i neki vjernici iz Sarajeva organizovano došli na tu teraviju jer je bila unaprijed najavljena.
Hafiz Makeljić, čije su učenje pratila i kontrolisala dvojica hafiza koji su sjedili u minberu, proučio je cijeli Kur'an, a da se nijedanput nije omeo. O ovom događaju pisao je Hivzija Hasandedić, a imamo i pisani trag iz lista Bošnjak. Samun je jedan od prepoznatljivijih simbola ramazanske sofre. Vjernici u Mostaru već godinama imaju mogućnost kupovine samuna zahvaljujući pekari Fehmije Topalija koji je ovaj zanat “ispekao” u Sarajevu.
