Rađanje novog izdavačkog preduzeća u Mostaru, Prve književne komune, vezan je za pojavu projekta Prijedlog za osnivanje izdavačkog jezgra u Mostaru, autora Ihsana Ice Mutevelića. Šapirografisanjem umnoženi tekst javnosti je predočen 1970. godine. U uvodnom dijelu Prijedloga, autor kroz kratak pregled razvoja književnosti i naučnog stvaralaštva, izdavačke djelatnosti u Mostaru, pregledom edicije mostarske Male biblioteke (1899-1910) i dalje, sve do 1970. godine, predstavio je ideju o zamisli nove Male biblioteke i časopisa Most, navodeći korištenu literaturu i ostale izvore kojima se služio prilikom obrade ove tematike.

Drugi dio Prijedloga odnosio se na konkretizaciju poslova vezanih za oživotvorenje ove smjele zamisli i prijedloga za dodjelu sredstava u 1971. godini, za Malu biblioteku Hercegovine i za prilog ove edicije, časopis Most.

Prijedlog je bio osnovni materijal za Osnivačku skupštinu Prve književne komune u Mostaru 12. septembra 1970. godine. Dopunom Prijedloga nastao je Projekat PKK koji zagovara utemeljitelje, Antikvarnicu s knjižarom i izložbeno-prodajni likovni salon, Književnu koloniju, Pjesnički kamen i časopis Most.

Most je trebao da korespondira sa utemeljiteljima PKK i da skrene pažnju na izdanja PKK, da bude u funkciji izdavača. (Časopis Most u izdanju PKK onemogućili su političari i 1974. pokrenuli časopis pod istim imenom).

Iako su prema zamisli I. Mutevelića prenumeranti, odnosno utemeljitelji, trebali biti osnivači Komune, tek nakon punih pet godina, odlukom Skupštine Opštine Mostar od 18. jula 1975. godine ozakonjeno je Izdavačko-knjižarsko preduzeće Prva književna komuna Mostar te registrirano kod Okružnog privrednog suda u Mostaru 17. novembra 1975. godine.

Od svih predviđenih djelatnosti Komune realizirana je izdavačka djelatnost a 1972. je otvorena knjižara s antikvarnicom u Kujundžiluku, u starom dijelu Mostara.

Ova mostarska izdavačka kuća je, posebno svojim bibliografskim izdanjima, ostvarila visok estetski nivo i dizajnersko-grafičko umijeće njihovih kreatora. Savršen štamparski otisak i slog, format u znaku zlatnog pravila, likovni doživljaj, sve su to komponente s kojima je Komuna prezentirana na međunarodnim i domaćim sajmovima knjiga i za koje je redovno dobijala nagrade i priznanja.

Poseban tiraž svake bibliofilske knjige numeriran je sa onoliko brojeva koliko je u trenutku štampanja knjige bilo utemeljitelja PKK, kolektivne zadužbine bibliofila.

Utemeljitelji Prve književne komune imali su rezerviran signirani primjerak svake knjige u ediciji mala biblioteka sa 40 posto popusta. Također su utemeljitelji, na sva jugoslavenska beletristička izdanja, prilikom kupovine uživali popust od 20 posto.

Prva književna komuna štampala je svoja izdanja onim pismom i izgovorom kojim se autor pretežno služio, a djela živih pisaca kako sami odluče.

Komunine knjige u svijetu uzimane su kao primjer najvišeg izdavačkog dometa. Za svoja izdanja Komuna je nagrađena ovim nagradama: Prva nagrada Udruženja izdavača i knjižara Jugoslavije 1973. za knjige: Kameni spavač, O klasje moje, Prazno nebo i Soneti. Knjiga Kameni spavač dobila je naziv “Cvijet Jugoslavije”; Dvadeset sedmojulsku nagradu SRBiH 1974. dobio je Dževad Hozo za grafike u knjizi Kameni spavač; Zlatno pero “Rilindija” 1974. dobio je Halil Tikveša za grafike u knjizi Soneti i crteže u knjizi Taj čovjek; Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva 1975. dobio je književnik Neđo Šipovac za knjigu Sami; Nagradu Udruženja književnika SR BiH 1975. i Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva 1976. dobio je književnik Alija Isaković za knjigu Taj čovjek; Knjiga Stojan Mutikaša dobila je 1976. Pohvalu Udruženja izdavača i knjižara Jugoslavije; Mapa Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije (Zajedničko izdanje izdavača BiH) dobila je 1979. Pohvalu za najuspješniji izdavački poduhvat godine; Foto-monografija Mostar dobila je 1982. Pohvalu Poslovne zajednice izdavača i knjižara Jugoslavije; Prvu nagradu Doma mladih u Tuzli 1986. za najbolju dječiju knjigu dobio je Dženan Salković za zbirku pjesama C ciklama; Treću nagradu za opremu Poslovne zajednice izdavača i knjižara Jugoslavije dobila je 1988. knjiga Umjetnost multioriginala; Treću nagradu za opremu Poslovne zajednice izdavača i knjižara Jugoslavije dobila je 1988. knjiga Prvarica; Skupština grada Beograda i Poslovna zajednica izdavača i knjižara Jugoslavije, dodijelila je 1988. Nagradu grada Beograda za najuspješniji izdavački poduhvat godine Prvoj književnoj komuni za djelo Umjetnost multioriginala autora Dževada Hoze.

Od 25. januara do 2. februara 1992. godine u mostarskoj Narodnoj biblioteci priređena je izložba knjiga pod nazivom Knjiga najdalje stigne i najduže traje – 20 godina izdavačke djelatnosti Prve književne komune Mostar 1971-1991, na kojoj su predstavljena sva izdanja i brojni dokumenti i faksimili o djelatnosti Komune.

Godine 1992. rat prekida djelatnost ove mostarske izdavačke kuće.

(Izvor: Salko Šarić, Pregled stvaralaštva  u Mostaru: Prilozi iz kulturne historije, Mostar, 2017 )