Dok se Iran priprema za moguće izraelske napade na svoje nuklearna postrojenja, vrhovni vođa zemlje, ajatolah Ali Hamenei, pozviva Zapad da napusti Bliski istok.

Hamenei je održao sastanak sa studentima i naučnicima, što je bilo njegovo prvo javno pojavljivanje otkako je naredio visoko rizični raketni napad kao odgovor na izraelske napade na vođstvo Hezbolaha, naoružane grupe koju Teheran dugo finansira u Libanu.

Iran, rekao je, još uvijek tuguje zbog atentata prošlog petka na vođu Hezbolaha, Hasana Nasrallaha. Ali je dodao: „Biti u žalosti ne znači biti depresivan i sjediti u ćošku.”

Iranska odmazda očigledno je ujedinila ranije podijeljenu političku elitu, dok je vođstvo opravdalo napad insistirajući da je on bio efikasan, zakonit i neizbježan kako bi se povratila odbrana i suverenitet Irana.

Abas Aragči, ministar vanjskih poslova, obavio je niz diplomatskih poziva, uključujući one evropskim kolegama, insistirajući da Iran ne traži eskalaciju. Za razliku od izraelskih napada u Libanu, iranske mete su bile isključivo vojne, a ne civilne, tvrdio je.

Upitan jučer da li je Iran dao bilo kakva direktna upozorenja SAD-u o napadima, Aragči je rekao: „Ne, ne potvrđujem takvu stvar. Ali imali smo razmjenu poruka preko švicarske ambasade u Teheranu, dajući neophodna upozorenja SAD-u.” Rekao je da je ta poruka poslana nakon što je Iran lansirao rakete prema Izraelu.

Dio svrhe Aragčijevih poziva bio je da prenese granice iranske operacije i da pozove SAD i Evropu da zauzvrat insistiraju da Izrael pokaže suzdržanost u svom odgovoru. Dodao je: „Očekujem da ćemo možda postepeno svjedočiti povratku određenog oblika stabilnosti u regiji u narednim danima.”

Iranski ministar odbrane, Aziz Nasirzadeh, također je pozvao Evropu da obuzda Izrael. „U suprotnom će se suočiti s iranskim odgovorom i regija će ući u veliki rat,” rekao je.

General-major Mohammad Bageri, šef generalštaba iranskih oružanih snaga, rekao je da su rakete bile usmjerene na izraelske zračne baze, uključujući bazu Nevatim, koja čuva borbene avione F-35, i sjedište Mossada.

Snimci vođstva Islamske revolucionarne garde (IRGC) koje posmatra napad na TV monitorima pokazali su ih kako viču „prekrasno” dok su rakete pogađale tlo i eksplodirale.

Govoreći o vjerovatnom izraelskom odgovoru, Mohammad Baqir Qalibaf, predsjednik parlamenta, rekao je: „Pripremili smo se za mogući izraelski ludilo i osmislili smo neočekivani plan, a naš sljedeći odgovor na moguće agresije bit će na potpuno drugačijem nivou.”

Međutim, posmatrači kažu da postoji i osjećaj slutnje. Iran zna da je njegov uglavnom ruski sistem zračne odbrane rudimentaran, te da je izraelski premijer, Benjamin Netanyahu, eksplicitno postavio za ratni cilj promjenu balansa moći na Bliskom istoku, što mnogi tumače kao kod za slabljenje iranskog nuklearnog programa.

Režim, svjestan mogućih neslaganja, pažljivo prati reakcije svojih građana. Ministarstvo nafte je objavilo da nema planova za povećanje cijena goriva, što je osjetljivo pitanje u zemlji pogođenoj inflacijom i sankcijama.

IRGC je pozvao građane da prijave bilo kakve pro-izraelske izjave na društvenim mrežama. Svi unutrašnji i vanjski komercijalni letovi kroz iranski zračni prostor su otkazani.

Jedna od ključnih nuklearnih lokacija u Iranu je Fordow, u blizini grada Qom, postrojenje za obogaćivanje uranija duboko pod zemljom. Izraelski napad na ovu lokaciju ubrzao bi povratak debate unutar Irana o tome da li zemlja treba nabaviti nuklearno oružje, za razliku od jednostavno obogaćenog uranija potrebnog za takvu bombu.

U međuvremenu, slučajno tempiranje hitnog sastanka ministara vanjskih poslova Zaljeva u Dohi, zajedno s posjetom iranskog predsjednika, Masouda Pezeshkiana, istom gradu radi razgovora s katarskim emirom, postavilo je diplomatska pitanja o tome kako će države Zaljeva reagirati ako Izrael nastavi sa svojim planom da iskoristi svoj nedavni vojni uspjeh kako bi preoblikovao Bliski istok.

Ova sunitska koalicija šest zaljevskih monarhija nije prirodno naklonjena Iranu ili njegovim šiitskim saveznicima, a 2016. godine su Hezbollah označili kao terorističku organizaciju. Međutim, oni također se protive daljnjoj izraelskoj eskalaciji i insistiraju da je uspostavljanje nezavisne palestinske države jedini put ka regionalnoj stabilnosti.

„Palestinska državnost je preduslov za mir, a ne njegov nusproizvod,” napisao je saudijski ministar vanjskih poslova, princ Faisal bin Farhan, u jučerašnjem izdanju Financial Timesa, bez direktnog spominjanja izraelsko-iranskog sukoba.

(The Guardian)