Panel je u ponedjeljak od strane Turskog historijskog društva (TTK) stavio je u središte pažnje grčki ustanak iz 1821. godine, podsjetivši se ozloglašenog masakra u Tripolitsa. Događaj su zajednički organizovali Univerzitet u Ankari i nevladina organizacija Turski svijet (Yörük Türkmen Union).
Govoreći na panelu, predsjednik TTK-a Birol Çetin rekao je da je ustanak na Peloponez u južnoj Grčkoj u kojem je ubijeno 40.000 muslimana, odnosno Turaka, Albanaca i Jevreja "etničko čišćenje".
„Oko četiri stoljeća živjeli smo zajedno i ništa se nije dogodilo, ali onda je odjednom 40.000 ljudi masakrirano“, rekao je on na panelu pod nazivom „Grčki ustanak i teror: masakr u Tripolici“.
Çetin je rekao da društvo nastoji koristiti naučne metode za istraživanje turske historije, ali se suočilo s "kampanjama klevetanja i nenaučnim diskursom".
“Odgovorili smo im i do sada smo objavili 2.100 knjiga i oko 10.000 članaka”, rekao je.
TTK stoji iza dokumentarca pod naslovom “Tihi svjedoci grčke okrutnosti” o masakru i koristili su arhive iz iz drugih država umjesto turskih arhiva. Požalio se na provokativne odgovore na društvenim mrežama na post na društvenim mrežama o panelu, “koji su očigledno uznemirili neke ljude”. “Suočavamo se sa uvredama. Mi smo na strani istine i to ćemo i ostati, ali samo kroz prenošenje nehumanih radnji, ponašanja i genocida”, rekao je on.
Irfan Tatlıoğlu, čelnik Unije Turskog svijeta Yörük Türkmen, rekao je na događaju da rade na tome da incident ostane na dnevnom redu i da je razgovarao s predstavnicima vladajuće Partije pravde i razvoja (AK Partija), Partije nacionalističkog pokreta (MHP), Republikanska narodna partija (CHP) i Dobra stranka (IP) u Parlamentu u toj mjeri.
“Radimo na tome da se ono prizna kao genocid. Sastavljamo spis dokaza i predočićemo ga međunarodnim sudovima kada bude završen”, rekao je on.
Ovaj skup dolazi u danima sve veće napetosti između dvije zemlje zbog militarizacije grčkih otoka.
Teško breme iz historije
Turski predsjednik je 23. septembra ove godine obilježio godišnjicu masakra u Tripolici koji su počinili Grci tokom pobune koja je počela na Peloponezu 1821. godine, kada se Grčka odvojila od Osmanskog carstva.
U objavi na Twitteru, predsjednik Recep Tayyip Erdoğan rekao je da Turska nije zaboravila i nikada neće zaboraviti masakr u Tripolici "u kojem su hiljade Turaka muslimana, naše braće Albanaca i Jevreja brutalno i barbarski ubijene."
Dana 23. septembra 1821. godine, desetine hiljada muslimana i Jevreja masakrirali su Grci u Tripolitsi, strateškom gradu u južnom regionu Peloponeza današnje Grčke. Turci na Peloponezu su se suočili ne samo sa smrću, već i sa glađu i zarobljeništvom. Osmanski Jevreji koji su živjeli u regiji također su se suočili sa grčkim zločinima i izgubili živote zbog gladi, bijede i pljačke.
Türkiye i dalje kritizira Grčku zbog njenog nepoželjnog stava prema muslimanskom stanovništvu. Na primjer, sve do nedavno, Atina je bila poznata kao jedina evropska prijestolnica bez džamije, iako se procjenjuje da na širem području Atine ima oko 300.000 muslimana. U novembru 2020. godine, prvi put od 19. vijeka, Atina je svjedočila otvaranju zvanične džamije, jer su se dugogodišnji napori muslimanske zajednice konačno isplatili.
Grčka je stoljećima bila pod vlašću Osmanskog carstva, sve do 1829. godine kada je grčko stanovništvo uspjelo steći nezavisnost. U to vrijeme širom Grčke bilo je mnogo džamija i druge osmanske arhitekture. Međutim, nemiri i nezavisnost izazvali su talas tokom kojeg je osmanska arhitektura bila oštećena ili uništena, što je na kraju ostavilo Atinu bez džamije. U stvari, nedostatak džamija u Atini je norma za većinu grčkih gradova jer su jedine zvanično odobrene džamije na sjevernom graničnom području s Turskom gdje živi do 150.000 pripadnika turske manjine.
Turska već dugo osuđuje grčko kršenje prava svoje muslimanske i turske manjine, od zatvaranja džamija i puštanja da propadnu historijske džamije, do odbijanja da prizna muslimanske izbore za muftije. Ove mjere krše Ugovor iz Lozane iz 1923. godine, kao i presude Evropskog suda za ljudska prava (ECtHR), čineći Grčku državom koja krši zakon.
Slično tome, izbor muftija od strane muslimana u Grčkoj postao je još jedna tačka spora koja je izazvala probleme muslimanima. Iako je regulisano Atinskim ugovorom iz 1913. godine, paktom Grčko-Osmanskog carstva koji je Atina implementirala 1920. godine, da će zajednica moći birati svoje muftije, Grčka je 1991. godine, kršeći međunarodno pravo, poništila ugovora i nezakonito počela sam da postavlja muftije. Muftije koje je imenovala grčka država od tada su uzurpirale pravo lokalnih muslimana na nadležnost u pitanjima porodice i nasljeđa. Većina muslimanskih Turaka u Zapadnoj Trakiji ne priznaje muftije koje postavlja grčka država i umjesto toga biraju svoje.
