Roberta Fica svi su u Slovačkoj smatrali politički mrtvim. Bilo je to 2020. godine kada je njegova stranka Smer-SD (Smjer slovačke socijaldemokracije) izgubila izbore, nakon što je on sam bio prisiljen podnijeti ostavku 2018. godine zbog masovnih protesta pokrenutih nakon ubistva istraživačkog novinara i njegove djevojke. Samo dvije i po godine kasnije, populistički i nacionalistički vođa, koji je bio premijer u tri mandata, vraća se na vlast u Slovačkoj radikalniji nego ikad i željan osvete. Ove je subote pobijedio na parlamentarnim izborima, iako će morati praviti koaliciju da bi preuzeo vlast.

Fico je uspio iščitati nemire Slovaka, potaknuti njihove strahove i nametnuti se kao njihov spasitelj. Zemlja je prošla kroz pandemiju, a potom i kroz nestabilnost izazvanu ratom u susjednoj Ukrajini, s haotičnom i loše usklađenom koalicijskom vladom desnog centra. Suočen s političkom nestabilnošću i ekonomskom tjeskobom zbog porasta troškova života, Fico je obećao stabilnost i sigurnost te kraj vojne podrške Ukrajini.

Nacionalistički, populistički, ksenofobni i antiukrajinski govor 59-godišnjeg političara tokom predizborne kampanje izazvao je zabrinutost u zapadnim prijestolnicama zbog rizika da on postane novi Viktor Orban u Evropskoj uniji i NATO-u. Od početka ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu u februaru prošle godine, mađarski se premijer isticao kao glas EU-a najbliži Vladimiru Putinu.

Pobjednik slovačkih izbora protivi se, kao i konzervativne vlade Poljske i Mađarske, rasporedu izbjeglica u EU, bilo kakvoj promjeni načina jednoglasnog odlučivanja u Evropskom vijeću te integraciji Ukrajine u EU i NATO. "Znamo da je Ukrajina jedna od najkorumpiranijih zemalja na svijetu i da je njezin režim vlade vrlo daleko od demokratskih standarda", odgovorio je nedavno Reutersu o mogućem početku pregovora s Kijevom za pridruživanje Klubu zajednice, koji je nazvao “zabludom”.

Politički veteran, 59 godina, u politici je od devedesetih. Studirao je u SAD-u, a po povratku je bio potpredsjednik Demokratske ljevice, otcijepljene od stare Komunističke partije. Godine 1999. osnovao je Smer, liberalnu stranku u kojoj nije imao rivala. No analitičari pojašnjavaju da njegova stranka nema ništa sa zapadnom socijaldemokratijom, ona je nacionalistička i populistička.

Godine 2006., u prvom mandatu (2006.-2010.), formirao je koalicijsku vladu s desničarima i počeo otvoreno mobilizirati osobe na krajnjoj desnici. U novije vrijeme njegovi antivakserski govori tokom pandemije ili izjave o o ruskoj invaziji na Ukrajinu, u kojoj za sukob okrivljuje Kijev, ne razlikuju se od onih Republike, stranke krajnje desnice koja nije uspjela ući u Parlament.

Njegov ultrakonzervativni stav o društvenim pitanjima kao što su LGTBI prava također ga udaljava od evropske socijaldemokratske porodice i približava ga liderima kao što su Orban ili Poljak Jaroslaw Kaczynski. S njima dijeli i ksenofobičan pogled na migracije, uz izjave poput one da dolazak migranata iz muslimanskih zemalja predstavlja rizik od ulaska terorista. Fico se u kampanji zalagao za jačanje saradnje u Višegradskoj grupi, gdje se uz Mađarsku i Poljsku nalazi i Češka.

Političke karijere Fica i Orbana su slične, evoluirale su od liberalnih ideja u mladosti do radikalizacije s nacionalističkim, konzervativnim i antizapadnim vrijednostima. U njegovoj karijeri desile su se dvije prekretnice, 2014. kada je izgubio predsjedničke izbore i 2018. kada je morao ići zbog ubistva novinara Jana Kuciaka i njegove djevojke Martine Kusnirove. Kuciak je istraživao veze između ljudi bliskih Smeru i talijanskoj mafiji te korupcijske skandale u vladi. Događaj je potresao slovačko društvo koje je masovno izašlo na ulice, a Fico je bio prisiljen dati ostavku.

Nakon njegova odlaska Smer je pao u anketama i izgubio na izborima 2020. Nakon tih izbora dio njegove stranke odlazi i osniva Hlas. Mediji i analitičari tvrdili su da je politički mrtav.  Oko 40 visokih zvaničnika, policajaca, sudija, tužitelja, političara i poslovnih ljudi povezanih sa Smerom osuđeno je za korupciju i druga krivična djela. Protiv još 130 se vodi istraga ili se vodi postupak. Prošle se godine čak suočio s optužbama za korištenje informacija policijskih i poreznih vlasti kako bi diskreditirao političke suparnike. Sada mnogi očekuju osvetu, tokom kampanje prijetio je otkazom posebnom tužitelju Danielu Lipsicu koji istražuje najteža krivična djela i slučajeve korupcije. Također je zastrašivao predsjednicu Zuzanu Caputovu, koju optužuje za izdaju i da je američki agent.