Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan danas će se sastati sa svojim kolegama iz EU na neformalnom okupljanju ministara vanjskih poslova zemalja članica, što će označiti prvi put u pet godina da se odvija ovakvo okupljanje nakon često napetih odnosa Turkiye s EU.

Brisel će u četvrtak ugostiti sastanak ministara vanjskih poslova država članica EU radi razmjene mišljenja o nizu pitanja, posebno o rusko-ukrajinskom i palestinsko-izraelskom sukobu. Sastanak, koji je premješten iz Mađarske, koja ima rotirajuće predsjedništvo bloka, sada će imati dugo odsutnog sudionika: turskog ministra vanjskih poslova. Hakan Fidan, koji je stupio na dužnost prošle godine, prisustvovat će svom prvom "Gymnich" sastanku, kako se razgovori, koji se održavaju svakih šest mjeseci, kolokvijalno nazivaju.

Turkiye je zvanični kandidat za EU od 1999. godine i započela je pregovore o članstvu 2005. godine. Ipak, proces je bio ometan nizom prepreka, posebno različitim pogledima bloka na zemlju na jugoistočnom rubu kontinenta. EU se entuzijastično uključila u dijalog s Turkiye u vezi s migrantima i izbjeglicama, što je glavobolja za blok, te je potpisan sporazum 2016. kako bi se ublažio priliv iz zemlje. S druge strane, turski napori za članstvo su zaustavljeni zbog zemalja koje su se opredijelile za Grčku i kiparske Grke, koji su ponekad otvoreno protivili ambicijama Ankare. Fidanova posjeta dolazi u vrijeme poboljšanja odnosa između Grčke i Turkiye.

Brisel također često pokreće pitanje ljudskih prava u procesu, uprkos turskom negiranju lošeg stanja ljudskih prava navedenog u brojnim izvještajima koje su predstavili izvjestitelji bloka.

"Poziv EU na sastanak smatramo traženjem dijaloga u vezi s našim pozivima za oživljavanje odnosa s Turkiye", rekao je turski diplomatski izvor agenciji Agence France-Presse (AFP) u srijedu.

Ankara se nada da će sastanak u četvrtak pomoći u otvaranju kanala dijaloga, otkriva turski list „Daily Sabah“.

Očekuje se da će se Fidan sastati s visokim dužnosnicima EU u Briselu, uključujući šefa vanjske politike Josepa Borrella i komesara za proširenje Olivera Varhelyija.

"Bit će u interesu obje strane da poboljšaju odnose suočeni s regionalnim i globalnim izazovima", rekao je diplomatski izvor.

"Turski jasan stav o kiparskom pitanju će ponovo biti objašnjen strani EU."

Po pitanju Kipra, EU se protivi pozivima predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana na rješenje u vidu dvije države i želi da Ankara dopusti nove pregovore uz posredovanje Ujedinjenih nacija.

Kipar, članica EU, je podijeljen od 1974. godine kada je Turkiye pokrenula mirovnu operaciju protiv masakra kiparskih Turaka koji su podstakli grčka vojna hunta. Državnost republike koju su proglasili kiparski turski lideri 1983. godine priznaje samo Ankara.

Fidanovi razgovori s njegovim evropskim kolegama će se također fokusirati na novu carinsku uniju i olakšavanje viznog režima za turske građane.

Očekuje se i da će se turski ministar sastati sa svojim grčkim kolegom Giorgosom Gerapetritisom na marginama okupljanja.

Odnosi Turkiye s blokom počeli su 1959. godine potpisivanjem Ankarskog sporazuma, s ciljem postepenog ekonomskog integriranja između Turkiye i Evropske ekonomske zajednice (EEZ), prethodnice EU. Ovo je označilo početak dugoročne vizije konvergencije i potencijalnog budućeg članstva zemlje.

Godine 1999. turske aspiracije su napravile konkretan korak naprijed kada joj je dodijeljen status službenog kandidata za punopravno članstvo u EU. Ova odluka je dočekana sa entuzijazmom i oprezom unutar EU, što odražava mješovitu prirodu integracije velike i kulturno raznolike nacije kao što je Turkiye.

Formalni pregovori o pristupanju započeli su 2005. godine tokom mandata vlade Stranke pravde i razvoja (AK stranka) koju je predvodio Erdoğan, koji još uvijek upravlja zemljom nakon uzastopnih pobjeda na izborima. Ovi pregovori su uključivali sveobuhvatnu procjenu usklađenosti Turkiye s pravnom stečevinom EU, opsežnim skupom zakona, propisa i politika koji čine temelj bloka. Proces je uključivao otvaranje i zatim privremeno zatvaranje pojedinačnih poglavlja, od kojih svako predstavlja određeno područje politike, nakon ispunjavanja utvrđenih kriterija.

Međutim, put do članstva se pokazao izazovnim. Napredak u pregovorima bio je spor. Do 2016. godine otvoreno je samo 16 od 35 poglavlja, a samo jedno je privremeno zatvoreno. Do 2018. pregovori o pristupanju su zapali u zastoj. EU je izrazila nezadovoljstvo zbog nedostatka napretka po ključnim pitanjima, dok je Turkiye kritikovala ono što je percipirala kao dvostruke standarde i nedostatak posvećenosti EU. To je rezultiralo de facto suspenzijom procesa pristupanja, ostavljajući budućnost članstva Turkiye u EU neizvjesnom.

Uprkos zaustavljenim pregovorima, odnos između EU i Turkiye ostaje višestruk. Obje strane nastavljaju surađivati na raznim pitanjima od zajedničkog interesa. Ovo stalno angažovanje, iako nije direktno povezano s procesom pristupanja, pokazuje različitu prirodu njihovih odnosa.

Od početka ljeta 2023. Ankara i blok rade na ponovnom uspostavljanju veza koje su, dugi niz godina, djelovale ne prema međusobnom povjerenju i strateškim ciljevima, već samo iz nužde.

Nakon što su u maju 2023. godine završeni predsjednički i parlamentarni izbori, Brisel je promijenio svoju retoriku s "važnosti suradnje s Turkiye" na "nastavak odnosa na strateškoj i naprijed usmjerenoj osnovi". Blok naglašava strateški interes za razvoj odnosa s Turkiye na temelju suradnje i međusobne koristi.

Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Öncü Keçeli rekao je prošle sedmice da Ankara očekuje da će sastanak biti temelj za prevazilaženje "zastoja" iz 2019. godine, dodajući da to pokazuje da EU također prepoznaje potrebu za poboljšanjem veza.

"Pozdravljamo ovaj poziv. Procjenjujemo ga kao potragu za dijalogom od strane EU", rekao je Keçeli, dodajući da suradnja i dijalog s blokom moraju biti na "kontinuiranoj i sistematskoj" osnovi te ojačani na "održiv i predvidljiv" način kako bi se poboljšale veze.

Dodao je da pozitivan pristup bloka ne bi trebao biti ograničen na takve sastanke, rekavši da Ankara očekuje "konkretne korake" po pitanjima pristupanja, liberalizacije viza za Turke, pregovora o modernizaciji carinske unije s EU i produbljivanja dijaloga o ekonomskim, političkim, transportnim i energetskim pitanjima.

Turkiye ima dobre odnose s Mađarskom, koja je 1. jula preuzela rotirajuće predsjedništvo EU i koja je ranije rekla da se nada da će predsjedavanje Budimpešte donijeti napredak po ovim pitanjima.