Muftija Husein-ef. Durić bio je visoko obrazovan intelektualac koji je obrazovanje stekao u Kairu i Istanbulu. Tečno je govorio pet jezika: arapski, turski, perzijski, mađarski i njemački. Rođen je u Bosanskoj Krupi, ali, nažalost, njegova biografija nije zastupljena u više publikacija u kojima su predstavljeni znameniti Bošnjaci.


Islam je u okviru Austro-ugarske monarhije priznat u Austriji 1912. godine, a u Hrvatskoj i Mađarskoj 1916. godine. Na temelju te odluke muftija Durić osnovao je 1931. godine Islamsku zajednicu Mađarske (Magyarorszagi Muszlim Egyhazkozseg) koja i danas djeluje, a čiji predsjednik je dr. Zoltan Bolek.

Dr. Bolek je na doktorskom studiju istražio prisustvo Bošnjaka u Mađarskoj te tokom čestih posjeta Bosni i Hercegovini došao na ideju da se obnove nišani muftije Durića na čijem je mezaru  bila samo jedna mramorna ploča s njegovim inicijalima.

“Moja želja bila je da se iz Bosne dopreme izrađeni ulemanski nišani za što sam dobio podršku u našoj Islamskoj zajednici. Na realizaciji ove ideje pomogao mi je Edis Brigić. Nažalost, stvari su se iskomplicirale u vezi s transportom i carinom nišana pa smo morali odustati od bosanskog kamena i prihvatiti ponudu lokalnih kamenorezaca koji su napravili nišane u bosanskom ulemanskom stilu“, rekao je za Anadolu Agency (AA) Bolek.

U njegovoj doktorskoj disertaciji nalazi se posebno poglavlje o bosanskim vojnicima u Monarhiji, jer su islam Osmanlije proširile preko Bosne u Mađarsku.

“Zato mi muslimani Mađari osjećamo jaku povezanost s Bosnom i Turskom”, istakao je Bolek koji je na čelo Islamske zajednice Mađarske prvi put izabran 1996. godine, te dodao: “Islamska zajednica Mađarske organizirana je kroz pet aktivnih džemata i imama gdje se odvijaju sve aktivnosti, a hutbe se drže na mađarskom jeziku. Od 1988. godine imamo aktivnosti i u zatvorima i školama. Također imamo i humanitarnu organizaciju koja radi razne projekte, od kurbana preko organizacije iftara i pomoći onima koji su u potrebi. Imamo i vakufsko mezarje i džamije. Također, vodimo brigu o bošnjačkim vojnim mezarima u Mađarskoj. Saradnja sa ostalim vjerskim zajednicama je dobra, a pomogli smo osnivanje jednog džemata u Rumuniji, u gradu Oradea“.

Bosna i Hercegovina i Mađarska imaju vrlo bliske historijske veza tokom srednjeg vijeka, Osmanskog perioda i kroz 40 godina zajedničkog života u Austro-ugarskoj monarhiji.

“Naša moderna historija, odnosno Mađarska islamska zajednica vezana je za Bosnu, tj. za muftiju Husein-efendiju Durića. Njegovom zaslugom i zaslugom bošnjačkih vojnika koji su ostali ovdje da žive nakon Prvog svjetskog rata, mi danas imamo priznatu Islamsku zajednicu i islam kao religiju. Mi smo im jako zahvalni na tome“, poručuje Bolek.

Islamska zajednica Mađarske, iako malobrojna, otvorila je u septembru svoju Gimnaziju, a u planu imaju otvaranje Islamskog fakulteta.

Husein Hilmi Durić (1887-1941) bio je sin načelnika Bosanske Krupe Mahmud-age Durića. Autor je dvije knjiga objavljene u Budimpešti, a početkom tridesetih godina prošlog stoljeća započeo je aktivnosti na izgradnji džamije u Budimpešti. Tražio je podršku za izgradnju džamije širom islamskog svijeta, ali projekt nije realiziran za njegova života. Islamska zajednica Mađarska aktivno radi na izgradnji islamskog centra i džamije u Budimpešti, a očekuju da će za dvije godine početi radovi.