Centralna tema ovoga broja semičnika “Stav” je “Vrli srpski svet”, što je i naslovna strana ovoga broja. O toj temi, kroz prizmu nedavno održanih izbora u Srbiji, piše Elvir Resić.
Kako on navodi, posljednji parlamentarni izbori u Srbiji pokazali su da je desničarska vlast u Srbiji i njena hegemonistička politika prema susjedima iz svega izašla neokrznuta, dobivši u međuvremenu puni nadzor nad političkim procesima u Crnoj Gori, ali i nad sigurnošću Bosne i Hercegovine, u liku i djelu ministra Nenada Nešića, prvog čovjeka bosanskohercegovačkog sigurnosnog sistema i člana Vučićevog izbornog štaba. Zatreba li pragmatičnom srbijanskom lideru, kako ga odmilja nazivaju zapadni mediji, otvaranje žarišta s ove strane Drine, to će moći učiniti s lahkoćom jer mu je državni aparat u Bosni i Hercegovini na usluzi, a u sigurnosnim strukturama ne postoji niko ko bi mu se mogao suprotstaviti. Što bi rekao Vučićev nekadašnji prethodnik Slobodan Milošević: opet smo u bitkama i pred bitkama, one nisu oružane mada ni takve nisu isključene”.
U uvodniku novog broja “Stava” Filip Mursel Begović piše o “slatkim gresima građanske jugonostalgije” i s pravom zaključuje: “Tako mi Allaha, dovest će Bošnjake do prosjačkog štapa”.
Begović piše da “možemo shvatiti da neko sluša takvu muziku, ali nejasno je da je takav (ne)ukus jači od osjećaja ljudskog dostojanstva. Da nije bilo Breninog oblačenja u srpsku uniformu, moglo bi se reći da je njeno pjevanje sasvim mehka verzija današnjeg turbo-folka i da je ona kraljica ukusa naspram gore spomenutih pjevačica. Također, veliki dio pjevača starije ‘novokomponirane’ narodne muzike ostaju i dalje popularni, kao što su Dragana Mirković, Lepa Lukić, Mile Kitić, Šemsa Suljaković, Miroslav Ilić i drugi. Međutim, koliko je znano, niko od njih nije oblačio odoru srpske vojske. Zašto onda neki Bošnjaci zazivaju Brenine koncerte? Njene pjesme bude uspomene na ono divno doba zajedništva raspjevane Jugoslavije kada je Fahretino bedro i poprsje označavalo eros napretka bivše države, a ona je iz sveg glasa pjevala ‘ja sam Jugoslovenka’. Mnogi su maštali da urone u njene bujne obline i zaborave na stvarnost uz napjev ‘bum, Cile, bum’”.
U onoj dekadentnoj fazi Jugoslavije, kada su popustili lanci socijalističkog samoupravljanja, dakle osamdesetih godina prošlog stoljeća, Fahretina obnažena slika je visila po gotovo svim šoferskim kabinama, rudarskim nastambama, željezarama i brodogradilištima, postolarskim radnjama, tvornicama papra i olovaka, potajno su na nju slinili tzv. intelektualci radničke klase, ali i pritajene četničke vojvode, ma, jednostavno bila je nacionalna ikona. Uz to, postala je i glumica u hit serijalu „Hajde da se volimo“. Tih vremena se nostalgično sjećaju naše narodne mase i to je jače od slike kokete u srpskoj uniformi. Što reći nego da je (ne)ukus pobijedio i da će, ne dao Bog, opet neko pjevati „Hajde da se volimo“ dok nas deportiraju ili kolju. Možda će se Fahreta tada opet zaklinjati Allahom i nama bošnjačkim ovcama pjevati jedan od svojih hitova iz prijeratnog repertoara: „Hej Šeki, Šeki, tako ti Allaha, dovest ću te, Šeki, do prosjačkog štapa“. Ima u tome nekog izazova, rekli bismo, jer eros ide uz tanatos (smrt), piše Begović.
“Kolju nas, a mi se sjetimo bedra i poprsja Fahrete Jahić, koja je davno postala srpska snajka. Napokon, priznajmo, Fahreta je oduvijek bila samo Lepa Brena, stoga osmeh od uha do uha s crvenom srpskom beretkom na glavi ne bi nikoga ni trebao čuditi. Neće nas ni čuditi kada ponovo nastupi u Sarajevu u punoj Zetri. Lepo Sarajevo lepo gori”, navodi Begović.
Sead Omeragić u tekstu “Ne znaju djeca šta je tenk, a ne znaju ni mnogi roditelji” piše o raspravi koja se ovih dana vodi u Sarajevu.
“Tenk ispred škole u Sarajevu: da ili ne – ovih je dana u toku anketa koja izgleda smiješno u odnosu na činjenice. O tome izgleda najmanje znaju oni koji vode ove polemike. Pogledajmo šta su činjenice. U čitavom ratu u Bosni i Hercegovini borci Armije RBiH uništili su 611, a zarobili 96 neprijateljskih tenkova. To je očito malo poznato i ovima koji raspravljaju o tenku koji bi se trebao naći ispred škole. Spominje se jedan tenk uništen od specijalne jedinice MUP-a. Niko od ‘polemičara’ i ne spominje onih pet zarobljenih tenkova i četiri oklopnjaka od sarajevske Druge viteške brigade u borbi na Dujmovskim brdima”, piše Omeragić.
O ostalim temama kojima se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:
UVODNIK
Filip Mursel Begović: Tako im Allaha, dovest će Bošnjake do prosjačkog štapa
POLITIKA
Edo Demirović: To navodno građansko, to uzaludno jugoslavensko, to će nas uništiti
Sead Omeragić: Ne znaju djeca šta je tenk, a ne znaju ni mnogi roditelji
Elvir Resić: Stabilnost Balkana po velikosrpskom receptu
Amina Šećerović-Kasli: Širom svijeta nemuslimani čitaju Kur'an zbog Palestinaca
Adnan Hamdov Pejčinović: Zapad siječe granu na kojoj sjedi
Damir Hadžić: Ne vidite slike iz Gaze na Twitteru, drugi ne vide vaše postove podrške na Facebooku? Niste jedini, Big Tech zabranjuju svaku kritiku Izraela
Osman Softić: Genocid u Gazi kao zajednički američko-izraelski rat protiv Palestinaca
Bojan Budimac: Bitka za Istanbul počinje u januaru
KOLUMNE
KATEDRA ZA POLITIČKU PISMENOST: Zašto nedosljednim I licemjernim strancima treba postiđena bošnjačka nacija (Ajdin Huseinspahić)
KRIVO SRASTANJE: Ti se me naučio kako se treba snalaziti u mraku (Sadik Ibrahimović)
HAZNA AŠKA: Pazi dobro šta tražiš od Gospodara! (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić / Priredio: Šaban Gadžo)
APOKRIFNI FRAZARIJ: Zastori tajnovite pozornice (Irfan Horozović)
DRUŠTVO
Jakub Salkić: Adil Zulfikarpašić – čovjek koji je sanjao i dosanjao demokratsku Bosnu i Hercegovinu
Alen Kalajdžija: Dodig i tegeltija: U jeziku ništa ofrlje i odoka
Hasan Eminović: Naši su šejhovi izgradili snažne Bošnjake koji vole islam, državu BiH i sve naše vrijednosti
Nedim Hasić: Hamdija Kapidžić, zaboravljeni velikan
Jakub Salkić: Kada su Hercegovci počeli uzgajati duhan, odmah su ga počeli i krijumčariti
Alosman Husejnović: Nerman Fatić prvi put na „Australian Openu“
Ahmet Kurt: Šehitluci svjedoče bremenitu prošlost Mostara i njegovih stanovnika
Jakub Salkić: Kada novac postane mjerilo vrijednosti u društvu, rezultat je vlada ogrezla u korupciji
KULTURA
Almir Zalihić: Umjetnost osmišljena u susretu s drugim
Kenan Šurković: „Umjetnost osvježenja“ u Galeriji Općine Novi Grad
KRAJOBRAZI BOŠNJAČKOG IDENTITETA
- Oktroiranje ustava, šestojanuarski režim i muke Mehmeda Spahe
- Čakšire i bensilah, džemadan, anterija, dolame i džubeta, dimije, ćulah...
Sljedeći broj časopisa „Stav“ izlazi 5. januara 2024. godine