Mitropolit Mihailo je i više nego živopisna ličnost. Izuzmemo li maternji crnogorski, govori i italijanski, ruski i grčki jezik – poliglota. Od početka sukoba na ovim prostorima kritizira direktnu umiješanost nacionalističkih politika u djelovanje Srpske pravoslavne crkve, zbog čega je nerijetko trpio pritiske, optužbe da je šizmatik i pokušaje različitih sabotaža.
Također, nikako se ne smije izostaviti ni podatak da je mitropolit Mihailo prvi pravoslavni sveštenik koji je odlučio doći u Potočare nakon što je u Srebrenici počinjen Genocid 1995. godine. Svesrdno se zalagao i za uklanjanje nelegalno podignute pravoslavne crkve u dvorištu nane Fate Orlović u Konjević-Polju, koja je prozvana inat-objektom Srpske pravoslavne crkve.
Iako ne miješa vjersku službu s politikom, zarad općeg mira, marno ukazuje na pogubnosti radikalnih ideologija koje su još uvijek dominantne na ovim prostorima. Veliki je kritičar djelovanja trenutne vlasti u Crnoj Gori, posebno premijera Zdravka Krivokapića. O svim ovim temama mitropolit Mihailo govorio je za sedmični list “Stav”.
“Srbija se mora osloboditi kako bismo se svi oslobodili. Mora se osloboditi zla u sebi da bi se iz pozicije samoubice transformirala u ulogu dobročinitelja sebi i svima drugima. Srbija i kroz historiju i danas ima relevantne i u evropskom kontekstu respektabilne intelektualne elite, ali su one potisnute nacionalističkim i imperijalističkim politikama raznih režima i diktatura. Ona je zarobljena i samozarobljena iluzijama, mitovima i kompleksom veličine. Što prije to shvati, bit će bolje i za nju i za cijeli naš region”, poručuje Mitropolit Mihailo.
O veleizdajničkom laganju Fahrudina Radončića piše Mustafa Drnišlić.
“Nakon što su bošnjački predstavnici, u skladu s državnim i nacionalnim interesima, odbili da ulaze u bilo kakve ‘integracije’ s Vučićevom Srbijom, Radončić, najvjerovatnije žestoko prekoren od Beograda što velikosrpsku navlakušu zvanu ‘mali Šengen’ nije zadovoljavajuće i odgovarajuće promovirao u bošnjačkoj javnosti, počinje pucati rafalnom serijom tekstova u ‘Dnevnom avazu’.
Na njegovu žalost, svaki ovaj novinski hitac bio je promašaj do promašaja jer, osim njegovog i uvjeravanja nekoliko marginalnih ličnosti, Radončić nije mogao u tim tekstovima pružiti bilo kakvu kredibilnu argumentaciju zašto je ideja stavljanja Bosne i Hercegovine pod dominaciju i političku orbitu Beograda u interesu bošnjačkog naroda. Zatim je slagao i krivotvorio saopštenje Američke ambasade”, piše Drnišlić.
Je li Konaković u Sjenici zagovarao nezavisnost Rs-a, Katalonije ili Sandžaka, pita se Alija Čolaković u osvrtu na posjetu Elmedina Konakovića partnerskoj srbijanskoj stranci pod vodstvom Muamera Zukorlića.
“U nevakat, za vrijeme ljetnih odmora, kada se političke aktivnosti svode na minimum, nekome je očito bilo potrebno da u Sandžaku spoji Konakovića, Zukorlića i Kataloniju. Da pošalje poruku legitimnosti secesionizma. Da pokaže da i među Bošnjacima ima onih koji će pristati na taj princip. Princip koji bi naposljetku doveo u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet njihove države. Želio je da pošalje poruku da Srbi i među Bošnjacima konje za trku imaju”, piše Čolaković te otkriva skandal unutar skandala jer ministrica ekonomije u Vladi Katalonije, koju su predstavili Konaković i Zukorlić, ne postoji.
Velikosrpski fašizam je prešao sve granice, piše Mustafa Drnišlić.
“Ne smijemo zaboraviti da je Dodikov uvredljivi vokabular, taj šovinistički govor mržnje jednog člana Predsjedništva, ustvari uvod u širu dehumanizaciju Bošnjaka, u legitimizaciju govora mržnje u javnom prostoru, a što je jedan od preduvjeta ponavljanja genocida. A gdje su tek raznorazne Dodikove antiustavne izjave kojima poziva na secesiju, nestanak Bosne i Hercegovine ili otcjepljenje nekih njenih dijelova!? Dodik je svojom retorikom i djelovanjem prešao sve prihvatljive granice. Zato se na takve pojave MORA pravovremeno reagirati i sasjeći ih u korijenu prije nego što ponovo ne dovedu do nasilja!”, poručuje Drnišlić u tekstu pod naslovom “Uhapsite Dodika”.
O ostalim temama kojim se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:
UVODNIK
Filip Mursel Begović: Bosanski Hrvati postali su Srpska posvojčad
POLITIKA
Mitropolit Mihailo: Veličanstveno je dostojanstvo stradalničkog bošnjačkog naroda, prepoznajem ih kao žive spomenike (INTERVJU/Razgovarao: Mirza Abaz)
Mustafa Drnišlić: Veleizdajničko laganje Fahrudina Radončića
Alija Čolaković: Je li Konaković u Sjenici zagovarao nezavisnost RS-a, Katalonije ili Sandžaka
Mustafa Drnišlić: Uhapsite Dodika!
Osman Softić: Hindusi provode politiku rasizma i represije, ali kašmirski muslimani kriju “keca u rukavu”
Admir Lisica: Hoće li Crno more postati “rusko jezero”
Amina Šečerović Kasli: Neuspjeli pokušaj prikazivanja Turske kao nemoćne
Bojan Budimac: Opozicija bi još dolijevala ulje na vatru
Jakub Salkić: Imamo vakcine, ali kome ih dati
EKONOMIJA
INTERVJU: Admir Čavalić: Bez vakcina nema optimizma, a bez optimizma tržište tone (INTERVJU/Razgovarao: Jakub Salkić)
KOLUMNE
KRIVO SRASTANJE: Kroz život valja kročiti sredinom (Sadik Ibrahimović)
APOKRIFNI FRAZARIJ: Koliba u planini (Irfan Horozović)
ZAPISI IZMEĐU RATOVA: Bio jednom jedan transporter... (Amir Hasanović)
HAZNA AŠKA: Kad se god začeo neki od pejgambera, nova zvijezda pojavila bi se na nebu (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić/Priredio: Šaban Gadžo)
DRUŠTVO
Emil Gracić: Ne počinje sve inicijalnim projektom od milion eura, nekad dobar kontakt vrijedi mnogo više (INTERVJU/Razgovarao: Admir Lisica)
Džafer Alić: Obaveza ove generacije jeste da razvijamo raznolike forme misijskog djelovanja (Razgovarao: Adis Tanović)
Mirzet Hamzić: Sarajevo, omiljena “maragallada” (čudo) Pasquala Maragalla
Senad ef. Hevešević: Uvijek iznova naglašavamo ono što mora biti naglašeno: Sarajevo je naš duhovni centar (INTERVJU/Razgovarao: Admir Lisica)
Ammar Kulo: Zimski dani u ratnom Olovu: kako se otrijezniti od velikosrpstva
Mirza Abaz: Na pragu osamdesete, i dalje u potrazi za izgubljenim svjetovima
Sanadin Voloder: Svjedočenje o stoljećima prisustva islamske civilizacije (o knjizi Marije Sarap)
Nedim Hasić: Musliman koji je spasio Franca
Izet Perviz: Katakombe u Jajcu izgradi najslavniji među Hrvatinićima
SPORT
Damir Hadžić: Pare pokreću svijet, politiku i nogomet
KULTURA
Željko Grahovac: Pitanje izdržavanja u probijanju kroz mrak (o knjizi Melide Travančić)
Mirza Abaz: Narod smo s bogatom kulturno-historijskom baštinom koje ponekad nismo svjesni (razgovor sa Šahom Isaković)
Ljiljana Tadić-Adžamić: Jezik etike s jednim prstom uperenim u prošlost, a sa svih ostalih devet u futur (o knjizi Almira Zalihića)
