Berlinski muzeji, organizacije i kulturne ustanove iznenađeni su klauzulom u ažuriranim smjernicama finansiranja u novoj godini. Odjel za kulturu i društvenu koheziju berlinskog Senata uključio je novi zahtjev za pristup trenutnim subvencijama, koji se sastoji od obaveznog distanciranja od diskriminacije i antisemitizma. Nova uredba stupa na snagu odmah i sve kulturne institucije u pokrajini Berlin, od velikih pozornica i muzeja do nezavisnih grupa, podliježu ovom uslovu, piše list 'Tagesspiegel'.
Berlinski Senat tako reagira na brojna javna iskazivanja antisemitizma koja se u glavnom gradu Njemačke bilježe od napada Hamasa na Izrael, kako nazivaju uglavnom demonstracije u korist Palestine.
Klauzula navodi da su "svi potencijalni korisnici javnih sredstava predani raznolikom društvu i protiv bilo kojeg oblika antisemitizma, u skladu s definicijom antisemitizma Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust (IHRA)... Prethodno navedena definicija IHRA-e iz 2016. kaže da je: “Antisemitizam usmjeren riječima i djelima protiv jevrejskih ili nejevrejskih osoba i/ili njihove imovine, kao i protiv institucija jevrejske zajednice ili vjerskih institucija.” Tome se dodaje da je "Država Izrael, shvaćena kao jevrejski kolektiv, meta takvih napada".
Ovim pravilom "Berlinski senat se obavezuje poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurao da odobreno finansiranje ne koristi udruženjima koja su klasificirana kao teroristička, ekstremistička ili antisemitska", objašnjava glasnogovornik institucije. "Umjetnost je ljepilo koje drži naše društvo zajedno", rekao je Joe Chialo, berlinski senator za kulturu, u otvorenom pismu u kojem je branio tu mjeru. „Služi za razmjenu ideja među nama, često je izvor trvenja koji generira rasprave i daje temu za razmišljanje. Umjetnost je slobodna, ali nije bez pravila.”
Chialo tvrdi da su "kulturne institucije i oni koji ih finansiraju odgovorni za osiguranje da se javnim novcem ne promoviraju rasistički, antisemitski, LGBT-fobični ili na neki drugi način diskriminirajući izrazi".
Ovakva odluka zasada se primjenjuje samo u Berlinu iako bi mogla poslužiti kao primjer drugim saveznim državama. Ministarstvo kulture je preciziralo da trenutno nije planirano uvođenje klauzule ovog tipa u kulturnu politiku federalne Vlade. Jeanine Meerapfel, predsjednica Berlinske akademije umjetnosti, izjasnila se protiv ovakvog uslova i brani slobodu izbora institucija. Ističe i da nova uredba ne prijeti direktnim sankcijama, već "stvara nesigurnost i klimu nepovjerenja".
Nakon nje, sektor se počeo opirati toj mjeri, a oko 4000 umjetnika i zaposlenika berlinske kulture potpisalo je protestno pismo u kojem odbacuje klauzulu tvrdeći kako ona pridonosi "agresivnoj i često neobjektivnoj javnoj raspravi", kao i "produbljivanju društvenih podjela". Među potpisnicima su jevrejska spisateljica Deborah Feldman, koja je kritizirala izraelsku vladu kao "ekstremnu desnicu", te jevrejska umjetnica Candice Breitz.
