Prije odlaska na nezasluženi godišnji odmor tužitelji Odjela za ratne zločine Tužiteljstva Bosne i Hercegovine spakovali su još jednu optužnicu, poznatu pod nazivom “Dobrovoljačka”, namijenjenu jačanju udruženog poduhvata izjednačavanja krivice i iskrivljavanja uzroka i toka Agresije na Bosnu i Hercegovinu. Historijski revizionizam u najcrnjem obliku.
Iako je još davno sud u Haagu zaključio da u tom slučaju nema elemenata krivične odgovornosti, Tužiteljstvo je taj predmet dugo, godinama držalo u ladici i onda nazor podiglo optužnicu kojom se teško tereti neke od najvažnijih osoba iz političkog vrha Bosne i Hercegovine iz prvih dana Agresije.
Nakon što su podigli optužnice protiv svih komandanata korpusa Armije BiH, nakon što su na sudu mrcvarili najznačajnije osobe iz rukovodstva MUP-a RBiH, sad je došao red na politički vrh. Važno je samo podići optužnicu, suđenje razvlačiti godinama, bez obzira na to što će proces biti okončan na isti način na koji je okončano suđenje Draganu Vikiću i ostalima.
U isto vrijeme, Tužiteljstvo BiH ne čini ništa na procesuiranju odgovornih za ubistva djece u opkoljenom Sarajevu. Za smrt djece niko nije odgovarao, niti jedan komandant brigade, niti jedan komandant voda ili bataljona, niti jedan artiljerac, niti jedan snajperista VRS-a. Djeca Sarajeva Tužilaštvo nimalo ne zanimaju, za razliku od djece Kalinovika, pa su za smrt jednog djeteta od gelera ispaljene granate, kao tvrde, s položaja Armije BiH na Kalinovik optužili, ni manje ni više, nego tadašnjeg komandanta Četvrtog korpusa.
Prošlo je tačno 11 godina otkad je, naprimjer, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu podnio temeljito dokumentovanu krivičnu prijavu protiv Tomislava Šipčića, oficira vojske bosanskih Srba. U vrijeme dok je Šipčić komandovao Opsadom Sarajeva u glavnom gradu BiH ubijeno je 134 djece.
Predmet protiv Tomislava Šipčića je, za razliku od slučaja “Dobrovoljačka”, označen kao A predmet i dokumentacija je davno poslana iz Haaga u Sarajevo. I kako je došla, tako je i zaturena u nekom mračnom kutu gdje već duže od decenije skuplja prašinu.
U međuvremenu, prije nešto više od mjesec dana, Šipčić je preminuo u 83 godini života, duboko u penziji.
Za svih ovih 11 godina Tužilaštvo se njegovog predmeta sjetilo tek jednom i tražilo od Instituta da im ponovo pošalju već poslanu dokumentaciju. To, zapravo, pokazuje koliko ih slučajevi ubistva sarajevske djece uopće ne zanimaju, te da se, zapravo, bave politikantstvom, a ne poslom za koji su plaćeni, a to što i kako rade samo je dio šireg projekta urušavanja svih institucija države pod čijim imenom postoje.
