Četrnaesti po redu naučni skup Centra za istraživanje i unaprjeđenje duhovne i kulturne baštine u Bosni i Hercegovini (CID), organiziran u Stocu 25. maja, bio je posvećen moralu i lijepom ponašanju u kontekstu aktuelnih civilizacijskih tokova.
Pod zajedničkom nazivom „Ahlak i edeb u savremenom dobu – Odgoj kao sociološka kategorija i njegove implikacije na cjelokupni društveni ambijent“ kroz naučne radove o tome su govorile istaknute ličnosti iz javnog, društvenog i vjerskog života u našoj zemlji.
Moral je, ustvari, vjera
Selame reisul-uleme dr. Husein-ef. Kavazovića prenio je direktor Gazi Husrev-begove medrese mr. Dževad Pleh, koji je u svojstvu njegovog izaslanika učesnicima poželio uspješan rad. Pitanje općeg moralnog stanja u društvu, naglasio je, nameće se kao urgentno sociološko, psiho-pedagoško i vjersko duhovno pitanje. „Porast negativnih društvenih pojava, nasilja u porodici, školi, javnom mjestu, pohlepa za imetkom, korupcija, zloupotreba društvene moći, prostitucija, protuprirodne seksualne sklonosti, odsustvo empatije, nezadovoljstvo ličnim i društvenim statutom, pad samopoštovanja i poštovanja drugog, gubitak vjerskog entuzijazma i kvalitetne ibadestske veze sa Gospodarom svjetova samo su neki indikatori općeg stanja u društvu, koji iziskuju zapitanost o mogućim uzrocima, s ciljem njegovog saniranja i utjecanja na njihov dalji tok“, istakao je Pleh dodavši kako su ovakvi naučni skupovi poticajni za ozdravljenje društva.
U uvodnim premisama izdvojio je temeljne poruke islama koje moral predstavlja kao vrhunac vjere. „Pojam edeba u značenju odgoja (lijepo ponašanje, lijepa uobičajena navika), u kur'anskom konceptu odgoja je toliko zastupljen i naglašen da se ne može izbjeći utisak da je vjera, ustvari, moral“, kazao je Pleh. Kao primjer cjelovitog odgojno-obrazovnog procesa mladih generacija ukazao je na ulogu i važnost bosanskohercegovačkih medresa, gdje se posebna pažnja posvećuje odgoju i izgradnji karakternih ličnosti, i gdje su odgojni programi podjednako zastupljeni kao i obrazovni.
Zakoni ne mogu iskorijeniti moralne bolesti
Uvodno izlaganje na skupu, koje tradicionalno ima i karakter okvirnog obuhvata naslovljene teme, izložio je šejh Halil Brzina Hulusi. Posvemašnje narušavanje tradicionalnih normi lijepog ponašanja, uzrokovano, između ostalog, i krizom autoriteta, primijetio je Brzina, posebno zabrinjava manifestiranjem bezobzirnosti u kojoj se ne preza da se sve češće iskvarenost nameće kao uzor mladima. Posljedično tome, mladima se kao uzor nameću ličnosti sa kriminalnom prošlosti, zabavljači sa estrade društvenih mreža koji svojom iskvarenošću etabliraju potpuno iskvarene standarde kao normu prihvatljivog ponašanja.
„Slika je to koja izmiče zdravom razumu i koju više ne možemo prešutjeti, trpati pod ćilim, praviti se da je nema. Nama je tražiti odgovore jer stižu novi naraštaji koji odrastaju pod utjecajem takvih pojava“, na početku izlaganja upozorio je šejh Brzina. Imajući u vidu da nijedan zakon ne može iskorijeniti moralne bolesti i da se društvo ne odgaja po sili državnih zakona, suštinske promjene čovjeka i zajednice, podsjetio je, dolaze preko odgoja. Kao uzročnike moralnog posrnuća naveo je sve prisutniju odanost strastima i egomaniji, što se u klasičnim islamskim tumačenjima ishodišno poistovjećuje sa životinjskim osobinama. Te dvije opake osobine iz fokusa su potisnule stid, samosvjesnost, obzirnost itd., čime su bile posebno oblikovane prve generacije muslimana.
„Mladi sve više uzimaju za uzor narcisoidne influensere koji ne moraju biti ni poznati pjevači, glumci, sportisti, već je dovoljno da svoju popularnost proizvode kroz podivljali ego i poticanje niskih strasti“, primijetio je šejh Brzina, naglasivši da u tako oblikovanoj surovoj stvarnosti slučajevi kad muž ubije ženu, sin majku, kad lopov opljačka i ubije staricu, suicidi različitih vrsta postaju običnim vijestima. Opseg i učestalost takvih pojava, naglasio je, govore o tome do koje mjere su društvene vrijednosti devalvirane. „U našoj državi, prema statističkim podacima, živi 50.000 patoloških kockara, više od 10.000 registriranih ovisnika o teškim drogama i mnogo veći broj alkoholičara. Nisu u pravu oni koji kažu da je stanje prihvatljivo, uspoređujući to sa porocima na Zapadu, jer mi živimo tešku političku stvarnost u kojoj je opća sigurnost narušena, što se odražava na mentalno zdravlje. U tim okolnostima omladina nema strpljenja da prolazi kroz odgojne procese. Želi sve i želi to odmah“, primijetio je šejh Brzina.
„Odgoji me, Gospodaru!“
Trend devastacije moralnih vrijednosti, naveo je, sve je naglašeniji, u čemu će značajnu ulogu imati i pojava umjetne inteligencije. Osporio je tvrdnje teoretičara koji prenaglašavaju njenu društvenu ulogu, jer će njena masovna upotreba kreirati ambijent u kojem se više neće moći raspoznati istina i laž, u kojoj će doći do potpune relativizacije životne smislenosti. „Iluzija će biti tolika da će nam se sve učiniti mogućim, a istom ćemo nesvjesno robovati kumirima svoga doba“, ocijenio je šejh Brzina. Takav proces samosvjesnog poništavanja, nastavio je, društvo će odvesti u novi oblik kontroliranja i porobljavanja umova, čime se zapravo reducira svaka pomisao na pobunu i traganje za unutrašnjom slobodom. U ilustracijama iznesenih stavova usporedio je statistike korisnika usluga kozmetičkih salona, teretana, kafana i posjetilaca kulturnih programa i institucija kulture. Spasonosne putokaze izlaska iz agonije moralnih posrnuća obrazložio je ajetima i hadisima u kojima se iznimno važnim nameću pitanja pune posvećenosti dosljednom prakticiranju vjere i pune svijesti o Bogu.
„Nije slučajno da su se tekije pravile odmah do džamije, jer jedno se s drugim upotpunjuje“, kazao je šejh Brzina. Tokom izlaganja podsjetio je i na neke od odgojnih metoda često korištenih u tekijama i uopće u džamijskim vazovima i predavanjima. Kao važnu odliku zdravog društva izdvojio je međusobna druženja i razgovore, koji ni u kojem slučaju ne mogu biti nadomješteni savremenim formama komuniciranja putem društvenih mreža. Razlika između ova dva oblika ljudske povezanosti ogleda se u tome što prvi smiruje ljudska srca i vodi ka razumijevanju, a drugi donosi košmar i sve veću otuđenost jednih od drugih. „Danas su šejhovi u tekijama, imami u džamijama i mektebima, možda, posljednja brana ahlaka i edeba koji prenose na svoje učenike i ako ova brana padne, društvo ide još većoj moralnoj krizi, iz koje se neće moći tek tako izvući, jer će jedna generacija morati biti odgojena na zavidnom nivou kako bi iskustva mogla prenijeti na sljedeću generaciju“, upozorio je šejh Brzina zapitavši se da li će to biti uopće moguće ako se kontinuitet odgoja prekine. Stoga, smatra, pametan čovjek u svakoj životnoj fazi stremi ka uljepšavanju odgoja jer je to cilj tekije, baš kako to i piše iznad njenih ulaznih vrata: „Edeb, ja Hu – Odgoji me, Gospodaru!“
Analičko traganje za značenjima
Kroz temu „Edeb u djelima klasika i suvremeni odsjaji“ prof. dr. Fahira Fejzić Čengić tematizirala je sučeljavanje savremenih trendova upotrebe znanja sa klasičnim, promišljajući njihove moguće refleksije na globalnom društvenom nivou. Ove teme, napomenula je, česte su i u opservacijama akademskih radnika i istraživača u našoj zemlji i inostranstvu. Jedan od njih je i njemački sociolog Urlich Beck (Urlih Bek) koji smatra da izvor opasnosti nisu neznanja već znanja te da modernom čovjeku nije dovoljno da vlada prirodom već nastoji da je pokori. U usporedbama napomenula je da univerzalna znanja moraju podrazumijevati i moralno kvalitetne vrijednosti i nuditi preobražaj čovjeka i usvajanje spoznaje, što se može dovesti u usku vezu sa duhovnošću.
Konstatirala je da savremenost plovi na krilima idola moći, neopravdanog znanja, koristi, uspjeha, materijalne dobiti, dok naspram toga stoji Bog, koji je u ljudska srca spustio instinkt moralnosti. „Danas nam nedostaje koherentnost znanja koje lahko razumije život, a još lakše smrt“, kazala je Čengić. Tokom izlaganja komparirala je teorijske tokove moderne filozofije i sociologije sa moralnim postulatima klasičnih islamskih učenjaka kakav je bio glasoviti Ebu Hamid El-Gazali.
Dr. Ferid-ef. Dautović tematizirao je odgoj na primjeru Jusufa, a. s., komentirajući istoimenu suru. Tumačeći pripovijest o Jusufovim snovima inicirao je potrebu promišljanja i traženja značenja u pojavnom i skrivenom svijetu. Povoljno vrijeme za tu vrstu misaonih analiza i traganje za značenjima, napominje, jeste vrijeme mubarek mjeseca ramazana. Naveo je da se u suri Jusuf često govori o iskrenosti i predanosti Allahu, dž. š., o povjerenju, strpljenju i oslanjanju na Allaha, a iz pripovijesti se jasno da razumijevati da pomoć treba tražiti samo od Gospodara svjetova, ali i svu bol i nelagodu koju čovjek osjeća tokom života. Posebno je izdvojio značaj oprosta, detaljno opisanog u ovom kur'anskom kazivanju.
Bošnjacima se uporno nameće osjećaj srama
„Vrijeme koje živimo postavlja jako puno kompleksnih pitanja i problema koji traže odgovore i rješenja. Stvara se nova realnost do mjere da se sve konvencionalne spoznaje dovode u pitanje, pa i sama pozicija i supremacija čovjeka “, u uvodnom dijelu izlaganja o temi „Odgojem i obrazovanjem do snažnog čovjeka i funkcionalne države“ kazao je prof. dr. Selmo Cikotić. Uz ustaljene i poznate definicije odgoja i obrazovanja napomenuo je da je uloga države krucijalno važna u preživljavanju individue, posljedično i zajednice. „U slučaju Bosne i Hercegovine mogu se prepoznati višestruki pozitivni efekti koji odgoj i obrazovanje ostvaruju u smislu unapređenja stanja i forme društvene zajednice pa sve do same države“, ocijenio je Cikotić.
Uz konstataciju da su Bošnjaci historijski, politički, ideološki, medijski, ekonomski, kulturološki najnapadnutiji, citirao je misao Alije Izetbegovića kako se na minimumu bosanskog tla događa maksimum svjetske politike. „Bosna je tokom svoje burne prošlost bila moralno pitanje za znatno širu zajednicu od regiona kojem pripada, a pitanja morala uvijek su važna pitanja za one koji odlučuju o svjetskoj politici i koji posjeduju domene moći u svojim rukama“, naglasio je. Na tim matricama, naveo je, Bošnjacima je nametan osjećaj srama, gubljena nacionalnog ponosa, državotvorne svijesti do nivoa izgradnje podaničkog mentaliteta. „Mnoge od ovih pojava se i dalje dešavaju pred našim očima. Izgovori za ovakvo stanje nam neće biti od koristi i zato trebamo tražiti rješenja koja će biti na nivou zahtjeva i vremena i rivala sa kojima se nosimo. Odgoj i obrazovanje nam nude nezamjenljivu šansu da postignemo mnoge od naših pravednih ciljeva i namjera“, kazao je Cikotić. U listu prioriteta uvrstio je jedinstvo Bošnjaka i svih patriotskih snaga, unutrašnje jedinstvo građeno na istinama, podučavanje naraštaja političkim doktrinama, izgradnju državotvorne svijesti i nacionalnog ponosa, kreiranje svijesti o državi, sposobnost biranja saveznika, razvijanje osjećaja za dijasporu, očuvanje tradicionalnih vrijednosti odnosa prema Bogu, porodici, zajednici i osjećaja moralne superiornosti.
Virtuelna stvarnost uprkos civilizacijskim vrijednostima
Kroz prizmu suočavanja izmišljene individualne realnosti, stvorene u virtuelnom svijetu, koja ne korespondira sa zbiljnom, doc. dr. Elvir Musić opservirao je moguće posljedice na psiho-mentalno zdravlje jedinke i posljedični utjecaj na društvo. „Ne možemo se zavaravati da smo uspjeli nakon pada jednog, kakvog-takvog sistema moralnih vrijednosti, uspostaviti novi u svome društvu. Svako od nas živi svoj sistem vrijednosti. Zakazali smo svi, sve nam je svedeno na materijalno. Kad gledamo preko društvenih mreža, pametan i budala su na istom stadiju. I zato nam se dešavaju nezadovoljstva koja sve više rastu i suočavaju se sa izazovima koji rezultiraju depresijom i anksioznosti“, primijetio je. Uočio je i devijantne prikaze temeljnih principa islama o poimanju Boga, čovjeka, njegove uloge na zemlji, sve češće insistiranje na razlikama u mišljenju, kulturnom i duhovnom prožimanju i identificiranju sa suštinskim civilizacijskim vrijednostima.
U radu skupa su još o temama: „Koncept odgoja i etike u Knjizi savjeta Junusa Emrea“, „Duhovni smiraj i procvat kroz hizmet“, „Književnost – sredstvo za uljudnost“, „Tesavvuski pristup u rješavanju problema“, „Odgoj, programski jezik za pravilno uređenje društva“, „Univerzalnost tarikatskog terbijeta šejha Ebul-Vefa El-Konjevija“ i „Metode podsticanja u hadisima Božijeg Poslanika, a.s.“ govorili prof. dr. Amina Šiljak Jesenković, šejh mr. Džemal Salkić, Emrah Seljaci, dr. Senad Hasanagić, mr. Irfan Gazdić, Kenan-ef. Ovčina i mr. Suad-ef. Mujakić. Na skupu je najavljeno da će u narednom broju zbornika, koji kontinuirano prati ovu vrstu naučih skupova, biti objavljeni radovi prof. dr. Ismeta Bušatlića, šejha dr. Senada Agića, šejha Midhata Maglajlije, hafize mr. Lejle Boškailo, Mensur-ef. Pašalića i šejha Edina Urjana Kukavice.
