Do prije dvadesetak dana svaka objava na Facebook stranici Stava imala je najmanje tridesetak reakcija, što lajkova, što komentara ili dijeljenja. Najmanje. Nekada se znalo desiti da objava ima više lajkova nego klikova na podijeljeni tekst. A onda se nešto desilo, naglo je opao broj reakcija, s njima je opao poprilično i broj klikova, a tekstove podijeljene na stranici Stava nije vidio niko od ostalih korisnika Facebooka. Čak ni pratitelji, koji su morali doći direktno na Facebook ili stranicu portala da vide objavljeno.

Da je nešto veoma čudno, postalo je jasno kada je neko primijetio da tekst koji je imao 90 hiljada posjeta u dva dana na portalu Stava nema nijednu reakciju na Facebook stranici Stava. Ni lajk ni komentar niti je dijeljen. Ništa. Što je, kada su mreže u pitanju, nemoguće i zapravo fenomen. Onda su se javili brojni drugi korisnici, što novinari, što „običan svijet“, koji su se žalili da njihove objave u kojima je iskazana podrška Palestini niko nije vidio. Ili da na postovima njihovih Facebook prijatelja, umjesto videa ili slike, stoji napomena kako „sadržaj nije dostupan“.

Isto iskustvo, dakle, dijele stotine korisnika društvenih mreža, Instagrama, Facebooka ili TikToka. Na internetu se taj fenomen naziva „shadowban“. To nije „ban“ (zatvaranje odnosno zabrana) računa, niti „zamagljivanje“ sadržaja. Post se i dalje može pronaći ako ga potražite na adresi stranice, ali se više ne pojavljuje u feedovima korisnika. Osobe koje su podvrgnute „zabranama u sjeni“ postaje vrlo teško pronaći čak i ručnim unosom imena u traku za pretraživanje: rezultat je da ono što žele podijeliti s drugima, iako formalno ne krše nikakve smjernice, vidi jedva nekoliko ljudi. Korisnik koji je „zabranjen u sjeni“ nije obaviješten da se to događa i obično sazna gledajući kako mu broj pregleda dramatično pada ili čuje od drugih ljudi da je njihov profil teško pronaći. Ograničenje vidljivosti sadržaja jedna je vrsta meke cenzure koja postaje sve snažnija. Sve što podijelite a podrška je Palestini, sve što informira o napadima na civile u pojasu ili ubistvima djece se cenzurira. Algoritmi su, čini se, novo oružje.

Palestinci koji dokumentiraju izraelski genocidni napad na Gazu suočeni su s nemilosrdnom cenzurom i represijom, popraćenom eksplozijom dezinformacija koje sponzorira jevrejska država, govorom mržnje i pozivima na nasilje na društvenim mrežama.

Nakon „Hamasovog“ napada na Izrael sedmog oktobra „Big Tech“ odlučio je eliminirati sadržaj o ratu za koji su tvrdili da krši njihova pravila. „Big Tech“ je zajednički naziv za pet najvećih tehnoloških kompanija, „Alphabet“ („Google“), „Amazon“, „Apple“, „Meta“ i „Microsoft“. TikTok je između sedmog i 31. oktobra uklonio više od 925.000 videa s Bliskog istoka. Od 14. novembra X, ranije poznat kao Twitter, poduzeo je istu radnju na više od 350.000 postova. „Meta“ je sa svoje strane uklonila ili označila kao uznemirujuće više od 795.000 objava u prva tri dana napada.

Ti su potezi, vođeni loše obučenim algoritmima i dodatno potaknuti pritiskom EU-a i Izraela, rezultirali nesrazmjernom cenzurom palestinskih glasova, uključujući kreatore sadržaja, novinare i aktiviste koji izvještavaju s terena u Gazi. Kompanija Elona Muska također je optužena za gušenje propalestinskih glasova. „Meta“, od svih kompanija, ima najveći dio digitalne represije. Samovoljno je uklanjala sadržaj vezan uz Palestinu, prekidala prijenose uživo, ograničila komentare i suspendirala račune.

Naprimjer, Facebook stranica „Quds News Network“, jedna od najvećih palestinskih informativnih mreža s više od 10 miliona pratilaca, trajno je zabranjena. Na Instagramu su osobe koje su objavljivale sadržaj o Palestini iskusili „shadowbanning“. Meta je također snizila prag sigurnosti potreban za automatizirane filtere za skrivanje neprijateljskih komentara s 80 posto na 25 posto za sadržaj koji potječe iz Palestine.

Koliko je kompanija u vlasništvu Marka Zuckerberga zapravo licemjerna, dokaz je njihov odnos prema ruskoj agresiji na Ukrajinu. Dvije sedmice nakon početka ruskog napada, „Meta“ je promijenila svoja pravila kako bi omogućila Ukrajincima da se slobodno izražavaju. Dopustila je, naprimjer, pozive na nasilje protiv ruskih osvajača. Čak je uklonila s vlastitog popisa neonacističku organizaciju Bataljon Azov, a predsjednik globalnih poslova kompanije Nick Clegg ovako je pravdao taj potez: „Kada bismo primijenili naša standardna pravila o sadržaju bez ikakvih prilagodbi, sada bismo uklanjali sadržaj običnih Ukrajinaca koji izražavaju svoj otpor i bijes prema invazijskim vojnim snagama, što bi s pravom smatrati neprihvatljivim.“

Jesu li pravila prilagođena običnim Palestincima koji „izražavaju svoj otpor i bijes prema invazijskim vojnim snagama“? Naravno da nisu, „Meta“ je izjavila da je onemogućila hashtagove, ograničila streaming uživo i uklonila sedam puta više sadržaja nego u dva mjeseca prije sedmog oktobra zbog kršenja njihove politike poslovanja.

Čak su i na humanitarnom planu dvostruki standardi vidljivi. „Meta“ je uložila velike napore kako bi koordinirala humanitarnu pomoć za Ukrajince, uključujući mogućnost da lociraju članove svoje porodice i voljene osobe, te pristupe hitnim službama, podršci za mentalno zdravlje, stambenoj pomoći i pomoći za izbjeglice, između ostalog. Ništa od toga nije moguće stanovnicima Gaze.

Meta se više i ne trudi da odgovori ili opravda svakodnevne i široko rasprostranjene privremene prekide funkcija, onemogućavanje prijenosa videa uživo, iznenadno smanjenje vidljivosti nekih publikacija ili kvarova softvera za prevođenje unutar njegovih aplikacija.

Prije nekoliko dana „Meta“ se ispričala zbog umetanja riječi „terorista“ u automatski prijevod biografija nekih palestinskih korisnika. Zbog onoga što je firma nazvala „bugom“, arapski „hvala Bogu“ prevedeno je na engleski kao „Slava Bogu, palestinski teroristi se bore za svoju slobodu“. Dva druga navodna „buga“ uzrokovala bi znatno smanjenje interakcija ispod objava nekih korisnika i privremeni prekid usmjeravanja na Instagramu: „Bio je to globalni problem“, stajalo je u njihovom saopćenju. No, s druge strane, „ovi takozvani tehnički problemi javljaju se samo kada dođe do eskalacije u Palestini“, kazala je za Wired stručnjakinja za digitalna prava Mona Shtaya s Tahrir Instituta za bliskoistočnu politiku.

 

Ovo nije prvi put da je Meta optužena za diskriminaciju Palestinaca. Još prošle godine studija nezavisne konsultantske kompanije „Business for Social Responsibility“ izjavila je da je kompanija bila pristrana i kršila digitalna prava Palestinaca tokom 2021. godine. Navodni kvarovi „Metinih“ aplikacija poprimaju dramatične posljedice kada direktno utječu na ljude koji žive u pojasu Gaze. U trenutku kada su izraelski napadi dodatno otežali ionako otežan pristup internetu i električnoj mreži, blokade na društvenim mrežama i „kvarovi“ dodatno otežavaju komunikaciju stanovnika Gaze sa svijetom.

U situaciji u kojoj novinare na terenu svakodnevno ubijaju, a međunarodnim medijima je onemogućen pristup, ovo se možda čini samo kao detalj, ali, upravo zbog oskudne prisutnosti novinara na Stripu, doći do izvora čak i na daljinu ključno je za oni koji žele ispričati šta se događa na terenu.

Još jedan fenomen koji je široko primijećen posljednjih sedmica jeste uklanjanje ili suspenzija objava i profila, ponekad motivirana navodnim kršenjem smjernica o nasilnom ili opasnom sadržaju, ponekad opravdana objašnjenjima koja očito nemaju nikakve veze s ratom, ali koja dolaze u bliskoj korespondenciji s objavom postova o Palestini. Upravo je to ono što se desilo i Facebook stranici Stava, koju je „Meta“ upozorila da će biti ugašena zbog objavljivanja neprimjerenog sadržaja. Sadržaj koji je, po njihovom mišljenju, bio neprimjeren, bila je agencijska vijest o porastu broja samoubistava o SAD.

Ali to je sitnica u odnosu na problem kakav ima Motaz Azaiz, sada već čuveni novinar i fotograf koji se svakodnevno javlja iz pojasa Gaze. On je objavio da će njegov Instagram profil, koji sada prati nekoliko miliona korisnika, biti suspendovan 12. oktobra, jer je objavljivao fotografije koje prikazuju stravične učinke izraelskog bombardiranja civilnog stanovništva Gaze. Sljedećeg dana profil mu je vraćen, što je omogućilo Azaizi da pokaže posljedice napada u kojem je ubijeno 15 članova njegove porodice. Trenutno mu je profil vidljiv, ali neki novinari i korisnici društvenih mreža tvrde da su njegove objave posljednjih dana sve manje vidljive na njihovoj početnoj stranici.

To je problem koji je teško dokazati, ali ima ga veliki broj korisnika diljem svijeta. „Shadowban“ je manipulacija algoritmom koji na temelju upotrebe određenih hashtagova i riječi čini rjeđim prikazivanje određenog sadržaja. Izuzetno je izražen na Facebooku, a primijetili su ga svi korisnici koji su dijelili sadržaj u znak podrške Palestini i stanovnicima Gaze. Postoje neke strategije kojima se pokušava ublažiti ili zaobići problem kao što je mijenjanje slova u riječi, na primjer, pisanje „P@lestina“ ili P.A.L.E.S.T.I.N.A. umjesto „Palestina“ i slično, objavljivanje fotografija s praznika i selfieja za zbunjivanje algoritma.

U Izraelu oni koji online izražavaju solidarnost s Palestincima postaju lahka meta kako u smislu virtualne cenzure, tako i institucionalne represije i agresije krajnje desničarskih grupa. Prema riječima Tiziane Terranove, profesorice teorija digitalnih medija na Univerzitetu L'Orientale u Napulju, ovi se aspekti čine međusobno povezanima: „Studije i istraživanja nam govore da je najmanje 10 godina bilo snažnog ulaganja resursa i energije od Izraelske vlade i onih koji se s njom poistovjećuju kako bi promovirali svoje stajalište i na svaki način ometali kruženje palestinskog stajališta“, kazala je za italijanski portal Orient XXI.

„Općenito, trend koji bilježe neka istraživanja jest pretvaranje običnih korisnika u digitalne vojnike. Također je uobičajeno koristiti botove i lažne profile koji mogu, naprimjer, automatski nadzirati negativan sadržaj i pokrenuti izvještaje”, dodala je.

Ovim se fenomenom bavila i Al Jazeera. Njima je Thomas Maddens, reditelj i aktivista iz Belgije, kazao da je video o Palestini koji je objavio na TikToku s riječju „genocid“ odjednom prestao dobivati angažman na platformi nakon početnog skoka. Maddens je jedan od stotina korisnika društvenih medija koji optužuju najveće svjetske platforme društvenih medija – Facebook, Instagram, X, YouTube i TikTok – za cenzuriranje računa ili aktivno smanjenje dosega propalestinskog sadržaja. Dakle, za praksu poznatu kao shadowbanning. Autori, aktivisti, novinari, filmaši i redovni korisnici širom svijeta rekli su da postove koji sadrže hashtagove kao što su „Freepalestine“ i „Istandwithpalestine“, kao i poruke koje izražavaju podršku Palestincima koje su ubile izraelske snage skrivaju te platforme.

Amir Al-Khatahtbeg, 25-godišnji osnivač i glavni urednik portala Muslim, veb-stranice koja se fokusira na muslimanska pitanja, primijetio je da su postovi iz publikacije dosegli znatno manje ljudi na Instagramu u posljednjih nekoliko dana, naglo pavši s 1,2 miliona prije početka rata, na nešto više od 160.000 sedmično u ratu.

„Najveći oblik cenzure koji se provodi je prema bilo kojem računu koji spominje ključne riječi kao što su 'Palestina', 'Gaza', 'Hamas', čak 'Al Quds' i 'Jerusalem' u Instagram pričama i objavama uz hashtagove kao što je # Freepalestine, and #Istandwithpalestine“, rekao je Al-khatahtbeg za Al Jazeeru. „Ovi postovi ne dopiru do Instagramove stranice za istraživanje i pojavljuju se na glavnom feedu ljudi danima kasnije.“

Al-Khatahtbeg, dakle, kao i brojni drugi korisnici, koristi takozvani „algospeak“, zbirku fraza, posebnih načina pisanja i šifrovanih riječi, kako bi spriječili da njihove objave budu uklonjene ili potisnute od društvenih medija. Algogovor je nužna taktika kako bi se osiguralo da njihova poruka preživi i dođe do drugih korisnika.

U istrazi Al Jazeere objavljeno je priznanje Erica Barbinga, bivšeg šefa izraelske agencije za kibernetičku sigurnost, o naporima njegove organizacije da pregleda palestinski sadržaj prema kriterijima koji uključuju „lajkove“ fotografije Palestinca ubijenog od izraelskih snaga. Prema Barbingu, Facebook općenito odgovara na zahtjeve, a izraelska sigurnosna agencija prati slučajeve, uključujući iznošenje stvari na sud ako je potrebno.

Program je također istraživao utjecaj koji su izraelske lobističke grupe nametnule ka vodstvu Facebooka. Prema Ashrafu Zeitounu, bivšem Facebookovom direktoru politike za Bliski istok i Sjevernu Afriku, Izrael je stekao kontrolu nad upravljanjem „Metom“, uključujući postavljanje izraelskih politika koje su utjecale na algoritme koji upravljaju operacijama platforme.

„Stotine zaposlenika 'Mete' imaju izraelsko državljanstvo, uključujući menadžere, nadzornike i tehničare u raznim odjelima u sjedištu u Izraelu i Sjedinjenim Državama, od kojih su neki ranije imali veze s izraelskom vojskom i vladom“, izvijestila je Al Jazeera Net. „Među najutjecajnijim zaposlenicima su Adam Mosseri, šef Instagrama, David Fischer, direktor finansijskih prihoda u Facebooku, kao i bivša direktorica izraelskog ministarstva pravosuđa Amy Palmor, odgovorna za cyber jedinicu koja se bori protiv Palestinaca, imenovana u nadzorni odbor Facebooka.“

Svjetska je javnost o užasima koje izraelske snage čine nad stanovnicima Gaze najviše do sada saznavala putem „TikToka“, a to je ovu aplikaciju stavilo u središte žestoke rasprave o rizicima i moći globalno dominantne aplikacije društvenih medija. Kritičari, uglavnom oni iz SAD kojima „TikTok“ već odavno smeta, kažu da je popularnost propalestinskih videa na aplikaciji još jedan dokaz da bi je trebalo zabraniti. Ali Jeff Morri, bivši izvršni direktor aplikacije „Tinder“, objavio je na društvenoj mreži X podatak koji jasno pokazuje da „Izrael gubi 'TikTok' rat“. Naime, videozapisi s hashtagom #standwithpalestine imaju 2,9 milijardi pregleda, dok su videa #standwithisrael imali samo oko 200 miliona.

Još jedan propalestinski hashtag, #freepalestine, imao je 770 miliona pregleda u posljednjih 30 dana u Sjedinjenim Državama. Ono što je zanimljivo jeste da oba propalestinska hashtaga uključuju videozapise koji žestoko kritiziraju „Hamas“, a najpopularniji su, prema podacima TikToka, u većinski muslimanskim zemljama poput Malezije, Pakistana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, gdje Palestina već dugo uživa ogromnu podršku.

TikTok, poput Facebooka i YouTubea, zabranjuje videozapise ili komentare koji promoviraju „Hamas“ prema svojim pravilima protiv ekstremističkih skupina. Kompanija kaže da ne utječe na stavove na platformi na temelju interesa Kineske vlade ili bilo koje druge, ali TikTokov sistem preporuka otežava saznanje zašto neki videozapisi postaju viralni, a kritičari već dugo tvrde da bi se neprozirni algoritam mogao koristiti za suzbijanje političkih razloga koji se kompaniji ne sviđaju. Kreatori proizraelskih i propalestinskih videa posljednjih su sedmica upravo to naveli kao razlog zašto njihovi videozapisi ne dobivaju onaj nivo internetskog angažmana koji očekuju.

Budući da su korisnici TikToka sve mlađi, polovica njihove publike u SAD-u mlađa je od 25 godina, neki kreatori TikToka sumnjaju da je palestinska podrška aplikaciji odraz višegodišnje podjele u Sjedinjenim Državama u vezi s izraelsko-palestinskim sukobom. Jer istraživanja pokazuju da će mladi Amerikanci vjerovatnije kriviti Izrael nego „Hamas“ za nasilje koje je opustošilo pojas Gaze, gdje dva miliona Palestinaca od tada živi pod kontrolom „Hamasa“ od 2007. godine.

U Sjedinjenim Državama Republikanci koriste sukob na Bliskom istoku kako bi progurali zabranu TikToka. Koriste se argumentom kako aplikacija, u vlasništvu kineskog tehnološkog diva „ByteDance“, promovira propalestinsku propagandu. Tako republikanski zastupnik Mike Gallagher iz Wisconsina tvrdi da TikTok „našim mladima ispire mozak protiv zemlje i naših saveznika neobuzdanom pro-Hamasovom propagandom“, dok bivši guverner New Jerseya Chris Christie tvrdi kako TikTok „zagađuje umove mladih Amerikanaca užasnim, antisemitskim stvarima koje su njihovi algoritmi gurali velikom brzinom“.

No, podrška Palestincima porasla je i na drugim društvenim mrežama. Na Facebooku se, primjerice, do kraja novembra #freepalestine nalazi u više od 11 miliona objava, 39 puta više od onih s #standwithisrael. Na Instagramu propalestinski hashtag ima šest miliona objava, 26 puta više od objava koje podržavaju Izrael. TikTok tvrdi da je nepravedno kritiziran na temelju „dezinformacija i pogrešne karakterizacije“ te da se #standwithisrael pojavio tek nakon napada sedmog oktobra i mnogo je mlađi od #freepalestine, koji se godinama koristi za podršku palestinskoj stvari.