NATO namjerava znatno povećati savezničke snage u stanju pripravnosti u slučaju sukoba sa 40.000 na 300.000, rekao je Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a u ponedjeljak na konferenciji za novinare povodom godišnjeg samita alijanse koji se ove sedmice održava u Madridu.
Alijansa će povećati i broj svojih jedinica u Poljskoj i baltičkim zemljama na nivo brigade, rekao je on, kao još jedan odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.
Namjera je da se poveća nivo odvraćanja, posebno u onim zemljama koje su najbliže Rusiji i Bjelorusiji.
U predstojećoj izjavi o prioritetima, prvoj od 2010. godine, lideri će “jasno staviti do znanja da saveznici Rusiju smatraju najvažnijom i najdirektnijom prijetnjom našoj sigurnosti”, rekao je Stoltenberg, obraćajući se po prvi put Kini “i izazovima koje Peking predstavlja našoj sigurnosti, interesima i vrijednostima”.
Na sastanku će biti najavljen i sveobuhvatniji paket pomoći Ukrajini, rekao je Stoltenberg.
NATO je objavio i svoje najnovije brojeve o vojnim troškovima pokazujući da samo devet od 30 država članica dostiže ili premašuje cilj da troše dva posto svoje ekonomske proizvodnje na vojsku, iako su Francuska i Sjeverna Makedonija blizu. Stoltenberg je insistirao da 19 saveznika ima jasne planove da dostigne taj broj do 2024. godine, što je cilj alijanse.
Međutim, Španija, zemlja domaćin ovosedmičnog samita, daleko zaostaje, trošeći samo 1,01 posto, pretposljednja od 30, odmah iza Belgije i ispred Luksemburga.
Sveukupno, potrošnja alijanse na odbranu povećava se svake godine od 2014, kada je Rusija anektirala Krim i kada su ciljevi postavljeni na samitu NATO-a u Velsu. Ali dva posto se “sve više smatra podom, a ne plafonom”, rekao je Stoltenberg.
