MOSTAR je najveći grad u Hercegovini. U historijskim izvorima prvi put se spominje 1452. godine. Od 1522. sjedište je hercegovačkog sandžak-bega. Godine 1566. u Mostaru je sagrađen poznati kameni most, po kojem je dobio ime. Središte je istoimene nahije u kojoj su do kraja 16. vijeka 87% stanovništva činili muslimani.
Godine 1879. u Mostaru je popisano 6.421 muhamedanac, 3.028 grko-istočnjak, 1.306 rimokatolika i 35 izraelićana; godine 1885. – 6.825 muhamedanaca, 3.369 istočno-pravoslavnih, 2.359 rimokatolika, 98 izraelićana i 14 pripadnika drugih vjera. 1991. u Mostaru je popisano 25.929 Muslimana, 21.795 Hrvata, 14.142 Srba, 11.555 Jugoslavena i 2.444 ostalih.
Stećke na tlu grada Mostara, kao i u drugim gradskim sredinama Bosne i Hercegovine, uništila je višestoljetna urbanizacija. Pa ipak, o stećcima što su se nalazili na užem gradskom urbanom jezgru Mostara, pored mostarskih džamija, još uvijek svjedoči jedan stećak.
„U malom gradskom parku na Carini u Mostaru već duže vremena postavljen je 1 stećak u obliku sanduka koji vjerovatno potiče sa nekropole koja je nekada bila u blizini. Spomenik je dobro obrađen i očuvan. Na vodoravnoj strani ovoga spomenika prikazan je četverouglast štit s mačem, a na dvije vertikalne strane urezan je natpis koji nam kaže da je tu sahranjen Radivoje Krivoušić."
Natpis sa stećka u gradskom parku, u mostarskoj Carini, ima poseban značaj. Otkriva arijansko-gorske tradicije Mostara. U natpisu izostaje općepoznata ortodoksna formula „U ime oca, sina i svetoga duha." U transkripciji Marka Vege, u tekstu natpisa stoji: "Va ime boga velikoga cara nebesnoga i zm[ilo]snoga (zemaljskoga) a se lezi Radivoj Krivoušići (Krivušići). Naime, Arije je "zamišljao Boga Oca kao Stvoritelja univerzuma, a Hrista kao njegovog prvorođenog Sina. Deseta glava Zbornika krstjanina Radosava nosi naslov O vidini dubreho na n(e)b(e)sih i o prêstoli.
U neposrednoj blizini mahale Carina nekada je bilo pet džamija. Kao i u drugim naseljenim mjestima u kojim su stećci locirani neposredno uz džamije, ni Mostar nije bio izuzetak.
(Ibrahim Pašić, Od stećka do nišana u BiH, BZK Preporod, Sarajevo, 2017)
