Prošlost Sandžaka nudi mnogobrojne historijske događaje koji svjedoče da je ovaj kraj uvijek bio u fokusu vlasti koje su se smjenjivale nad ovom regijom. Navedenu konstataciju potvrđuje i priča o Fatihovom mostu u Prijepolju, koji je izgrađen polovinom 15. stoljeća.

Upravo o ovom značajnom objektu nedavno je objavljena knjiga pod nazivom Na Limu Ćuprija Fatihova – Historija prijepoljskog mosta autora Ferka Šantića i Almira Mehonića, a u izdanju “Dobre knjige”. Knjiga predstavlja historiju mosta, ali i Prijepolja, grada koji je bio značajno putno čvorište u vrijeme vladavine Osmanlija ovim područjem. Kako kaže recenzent ove knjige, magistar historije Armin Džunuzović, sadržaj koji je podijeljen na deset poglavlja donosi svojevrstan pregled historijskih događaja na području Prijepolja.

“Iz sadržaja djela jasno se vidi da je knjiga podijeljena na deset tematskih cjelina, od kojih svaka tretira po jedan aspekt historijskog pregleda. Krenuvši hronološki od prvog poglavlja i izgradnje mosta, zatim osmanskog perioda, austrougarskog vremena i vremena Kraljevine SHS i Jugoslavije, pa do perioda Drugog svjetskog rata i dalje, dat je kompletan historijski pregled prijepoljskog kraja i limske doline pozicioniran kroz historijske vrtloge, ali s jasno akcentovanim historijskim događajima koji uz obilje dokumenata i preciznim korištenjem historijske geografije tačno apostrofiraju tok priče.

Autori su, očigledno s razlogom, odabrali ovakav pristup predstavljajući širu sliku događaja povezanu uslovno-posljedičnom vezom kako bi knjigu učinili jasno čitljivom i dostupnom kolokvijalno rečeno 'širim masama', odnosno i ljudima koji konkretnije ne poznaju prilike i historijsku pozadinu događaja”, piše recenzent Džunuzović i dodaje da tematska poglavlja nastoje prikazati historiju tako da je ona shvatljiva svim ljubiteljima pisane riječi.

U prvih nekoliko poglavlja možemo saznati razloge zbog čega je napravljen ovaj značajni most, te koji su se to bitni historijski događaji zbili u njegovoj blizini. “Veći je broj historijskih dokumenata sa kojima se potvrđuje da je sultan Mehmed II el-Fatih graditelj mosta u Prijepolju. Među tim dokumentima najvažniji je onaj koji se nalazi u istanbulskom državnom arhivu, a u kojem je decidno navedeno da je sultan Mehmed II el-Fatih (Mehmed Han) u Prijepolju podigao veliki most na Limu.

Ovaj, najvažniji dokument predstavlja Popis ušurdžija u kazi Prijepolje u Hercegovačkom sandžaku. Popis ušurdžija predstavlja popis onih koji su svoje timarske obaveze plaćali desetinom. Formulacija veliki most na Limu, kako je to navedeno u ovom dokumentu, odnosi se na veličinu mosta, a ne na njegov naziv. Ovo je zbog toga što je bilo pravilo da sultanske građevine nemaju bilo kakav drugi naziv osim imena sultana graditelja”, ističu autori.

Posebno je interesantan opis Bitke za Fatihov most iz 1832. godine. Prema mišljenju autora, ovaj trenutak jedan je od tužnijih događaja u historiji Prijepolja, jer se tada bošnjačko stanovništvo Prijepolja dijeli i sukobljava u blizini mosta. “U tim prelomnim vremenima i bošnjačko stanovništvo Prijepolja se podijelilo. Hadži Mujaga je sa svojim ljudima bio čvrsto uz Gradaščevića, a Hašim-beg uz Osmanlije i sultana.

Zanimljivo je da se Hašim-beg Prijepoljac pominje kao učesnik skupa zajedno s Mujagom Prijepoljcem koji se održao u Tuzli od 20. januara do 5. februara 1831, a koji je bio uperen protiv sultana i njegovih reformi. Tom su skupu prisustvovali svi bosanski kapetani, brojne paše, begovi, age, ulema i drugi koji su imali neki značaj u Bosni. Vjerovatno je kasnije Hašim-beg odstupio i stao uz sultana i zvaničnu politiku Carstva.”

Knjiga također tematizira i kolektivno sjećanje na prijepoljski Fatihov most, o čemu iscrpno nude historijske izvore, novinske članke, ali i priloge Radio-televizije Srbije, koja je na svom portalu svojevremeno objavila zanimljiv članak pod nazivom Obnova Fatihovog mosta, simbola grada na Limu, što dovoljno govori da je ovaj most podjednako značajan za Bošnjake i Srbe. Autori su se potrudili da hronološko prezentiranje povijesti Fatihovog mosta prate i adekvatne fotografije koje nude predodžbu o svim razdobljima vezanim za most. Značajno je napomenuti da je Fatihov most više puta rušen, ali je uvijek iznova obnavljan, što je primjetno na priloženim fotografijama.

Posebno je korisna arhiva Damira Grude, koja se može pronaći na stranicama ove knjige. Na samom kraju knjige Na Limu Ćuprija Fatihova – Historija prijepoljskog mosta autori Šantić i Mehonić objašnjavaju razlog šta ih je motiviralo da se bave ovih segmentom kulturne historije Sandžaka i Bošnjaka ovog kraja. Naime, Fatihov most stanovnici srpske nacionalnosti većinom su ovaj most nazivali Šarampovski most, po prijepoljskom naselju u kojem se nalazi, što nije odgovaralo historijskim činjenicama na kojem su ukazali upravo ova dva autora, zahtjevom upućenom Bošnjačkom nacionalnom vijeću (BNV) da ova krovna institucija zatraži od vlasti Srbije imenovanje ovog mosta historijskim nazivom Fatihov most. 

U Službenom glasniku Republike Srbije, broj 108, od 16. novembra 2021. godine pod brojem 108/2021-14 objavljena je Odluka Bošnjačkog nacionalnog vijeća o tradicionalnom nazivu Fatihov most u naselju Šarampov u Prijepolju. BNV je ovu odluku usvojilo na osnovu inicijative koju su predali 17. maja 2021. godine. Ovom odlukom uspješno je završena borba za autore koju su obilježili objavljivanjem ove značajne knjige. U konačnici Na Limu Ćuprija Fatihova – Historija prijepoljskog mosta predstavlja značajno djelo za sve one koji se zanimaju ili namjeravaju baviti kulturnom historijom Sandžaka.