Mustafa Šaćirović, borac i puškopm i kamerom, do Agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu živio je u selu Glogova kod Bratunca. Bio je jedan od organizatora otpora, ali kako je to često bio slučaj, većina komšija nije slušala savjete onih koji su bili svjesni nadolazeće agresije. Predavalo se oružje i vjerovalo komšijama, sve dok jednog dana komšije nisu u ranim jutarnjim satima došle na transporterima i krenule u ubijanje, hapšenje i progon. O svom ratnom putu Mustafa je govorio u stavovom podcastu “8 korpus” kod Anesa Džunuzovića.
Učešće Mustafe Šaćirovića u Armiji RBiH obilježilo je nekoliko događaja i pojava. Odmah na početku agresije Mustafa je počeo zapisivati događaje kojima je svjedočio i koji su se dešavali u njegovom kraju. Kako kaže: “Kad je to vidio Naser Orić rekao mi je ‘samo nastavi Mustafa, trebaće to nekad’”.
Mustafa je ubrzo napravio tim od tri čovjeka koji su putovali po srebreničkoj slobodnoj teritoriji i snimali i bilježili događaje. Zahvaljujući Mustafi stigli su prvi snimci bombardovanja i granatiranja s teritorije Srbije.
Mustafin tim je prvi zabilježio, snimio, leševe Bošnjaka Višegrada koji su plutali Drinom. Mustafa u arhivi ima više sati snimljenog video materijala, puno sati audio materijala, kao i zapisana svjedočenja. Nažalost, puno toga je ostalo u Srebrenici nakon njenog pada. Mustafina dokumentacija pomogla je odbrani Nasera Orića, a sam Mustafa bio je svjedok odbrane na sudu u Hagu.
Mustafu je obilježilo i to što je s Ejubom Golićem zadnji izašao iz Srebrenice. Na snimku ulaska Mladića u Srebrenicu, kada skidaju tablu s nazivom ulice, čuje se pucnjava iz pravca u kome se kretao Mladić, i on pita: „Ko to puca?“ To su bili pucnji i otpor koji su pružali Ejub Golić, Mustafa i još nekoliko njihovih saboraca. Rastao se s Golićem nakon zasjede na Kameničkom brdu.
Mustafa je s grupom boraca otišao u Žepu, gdje su se stavili na raspolaganje Avdi Paliću i bili su na liniji odbrane do 29. jula, dva dana nakon što su četničke snage ušle u Žepu, odnosno, nakon što su na prevaru uhapsili Avdu Palića. Kurir im donosi informaciju da je Žepa pala i onda u grupama kreće proboj prema Kladnju.
O svemu ovome, detaljima proboja do Kladnja, životu nakon agresije, odlasku u Ameriku 2000. godine, pokretanju niza projekata u Americi, od mekteba do organizacije za istraživanje zločina, knjizi “Veteran bosanskog rata”, Mustafa je govorio u “8 korpusu”.
Neizbježna tema bilo je i Mustafino uključivanje u američku politiku, u Demokrastku stranku, lobiranje za interese Bosne, a razgovor je završen temom predsjedničkih izbora u Americi.
