Holandski rasista i islamofobični lider Geert Wilders kritizirao je premijera Dicka Schoofa, kojeg je predložio za koalicionu vladu krajnje desnog centra, kao "slabog" u odnosu na opoziciju, trećeg dana na funkciji, prenosi Anadolija.
Wilders, čija je Partija slobode (PVV) osvojila 37 mjesta sa 23,5 posto glasova na prijevremenim općim izborima održanim u zemlji 22. novembra 2023. godine, odlučio je novu vladu formirati sa strankama Narodna stranka za slobodu i demokratiju (VVD), Novi socijalni ugovor (NSC), te Pokret farmera i građana (BBB).
Wilders, čija je želja da postane premijer odbijena u koalicionim pregovorima sa spomenutim strankama, na kraju je predložio da bivši šef obavještajne službe Dick Schoof postane premijer, a njegovi koalicioni partneri su prihvatili prijedlog jer Wilders neće biti u vladi.
Nakon 223 dana od općih izbora održanih u Holandiji koaliciona vlada krajnje desnog i desnog centra, za koju je Wilders rekao da je jedina opcija od prvog dana, položila je zakletvu s Schoofom na poziciji premijera.
Prva neslaganja između Wildersa i premijera kojeg je predložio pojavila se trećeg dana rada vlade.
Dok se u holandskom parlamentu raspravljalo o vladinom programu, postavljana su mnoga pitanja opozicije o tome da li će se slijediti rasistička politika i rasističkih ministara u vladi.
Odgovarajući na ova pitanja, bivši šef holandske obavještajne službe Schoof je uvjerio da se njegova vlada "neće baviti rasizmom ili diskriminacijom", slijediti inkluzivnu politiku za sve i da će se pridržavati ustava.
Wilders, koji smatra da Schoof nije adekvatno branio sebe i ministre "rasističke" stranke u vladi, rekao je da premijerove odgovore smatra "slabim".
Uz govor u parlamentu, Wilders je nastavio kritikovati Schoofa putem društvene mreže X, te kazao:
"Ako se ministri PVV-a u raspravi u parlamentu nazivaju 'rasistima', premijer se mora odmah distancirati od ove debate. Neću prihvatiti ništa manje. Uvijek ću biti uz naše ministre."
Ova kritika Wildersa prema premijeru izazvala je reakciju Yesilgoza, lidera koalicionog partnera VVD. U poruci na X, Yesilgoz je optužio Wildersa da se "neodgovorno ponaša" kritizirajući premijera Schoofa dok je opozicija ciljala vladu.
Rasizam Wildersa, koji je još jednom pokazao da je uznemiren time što ga nazivaju "rasistom", bio je predmet tužbe.
Wilders je osuđen za uvredu i podsticanje na diskriminaciju u sedmogodišnjem postupku koji je pokrenut na osnovu toga što je vrijeđao Marokance na jednoj partijskom skupu 2014. godine, ali nije osuđen na dodatnu kaznu s obrazloženjem da je „ova odluka bila dovoljna za političara".
Na sastanku na kojem su ocjenjivani rezultati lokalnih izbora 2014. godine, Wilders je pitao članove stranke:
"Želite li više ili manje Marokanaca u ovom gradu i u Holandiji?" Postavio je pitanje, a zatim dobio odgovor "manje", na što je rekao: "Uradićemo ono što je potrebno."
Wilders, koji je osvojio prvo mjesto na izborima 22. novembra u Holandiji, morao je da se povuče nakon što je izazvao mnoge skandale tokom koalicionih pregovora.
Dok su napori Ronalda Plasterka, jednog od bivših ministara unutrašnjih poslova koji je nakon izbora dobio zadatak da istraži mogućnosti koalicije, bili neuspješni, Wilders je podržao Plasterka da postane premijer desničarske vlade.
Plasterk, koji je dobio podršku Wildersa za mjesto premijera, objavio je da je 20. maja povukao kandidaturu za mjesto premijera, nakon što je izbio skandal u vezi sa prihodima od patenta za liječenje raka.
Wilders je izrazio žaljenje zbog ovoga, jer je mislio da bi Plasterk, koji je negirao optužbe za prevaru s patentima, bio odličan premijer.
Još jedan kandidat Geerta Wildersa koji je bio umiješan u nepravilnosti i skandale bio je senator PVV-a Gom van Strien.
Van Strien, jedan od senatora PVV-a koji je bio određen da formira vladu prije Plasterka, morao je podnijeti ostavku bez ijednog sastanka sa strankama kandidata za koaliciju.
Podnio je ostavku na svoju funkciju nakon optužbi da je umiješan u nepravilnosti u podružnici Univerzitetske bolnice Utrecht, koju je vodio do 2009. godine.
Finansijsko obavještajna i istražna služba (FIOD) pretražila je Van Strienov dom prošlog mjeseca. Van Strien je postao "osoba koja je služila najkraće vrijeme među zvaničnicima zaduženim za formiranje vlade u holandskoj historiji".
Čak i prije novembarskih izbora, mnogi dužnosnici Wildersove stranke bili su umiješani u rasizam ili korupciju.
Posljednji kandidat kojeg je Wilders morao povući bio je zamjenik PVV-a Gidi Markuszower, rođen u Tel Avivu, kojeg je preporučio Ministarstvu za imigraciju i azil.
Wilders, koji često posjećuje Izrael i koji je više puta iskazivao prijateljstvo sa ovom zemljom, morao je da povuče kandidaturu proizraelskog Markuszowera, kojeg je želio da postavi u vladu.
Dok je u štampi u zemlji pisalo da Markuszower nije mogao proći sigurnosnu istragu zbog bliskosti s Izraelom i obavještajnom službom Mossad, Wilders je u svom postu na svom X nalogu objavio da je Markuszowera povukao iz kandidature za ministra zbog "sadržaja istrage protiv njega".
Wilders, koji je dozvolio Markuszoweru da ostane u PVV-u nakon što nije prošao sigurnosnu istragu Holandske obavještajno-sigurnosne agencije (AIVD), planirao je da Markuszower bude i zamjenik premijera u vladi.
Wilders, koji je poznat po prijateljstvu s Izraelom i koji dijeli podršku izraelskim vojnicima poginulim u sukobima u Gazi, nedavno je najavio podršku izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu, za kojeg je zatražio glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda (ICC) Karim Khan "nalog za hapšenje".
Wilders je uputio poziv za podršku Netanyahuu nakon što je državni tužilac Hana podnio zahtjev za izdavanje naloga za hapšenje, te rekao:
"Izrazio sam svoju snažnu podršku Državi Izrael i jevrejskom narodu. Odluka tužioca MKS-a je smiješna i pogrešna. Zločin je braniti svoj narod od sila mržnje i terora."
Wilders, koji je poznat po čestim uvredama islama i muslimana, nastavio je ovakav stav u izjavama koje je davao na društvenim mrežama prije formiranja koalicione vlade.
"Islam je odvratna, za osudu, nasilna i religija mržnje", rekao je Wilders u svojoj X poruci 26. juna.
Od Wildersa, čije su uvredljive i isključujuće izjave na račun muslimana predstavljale i problem tokom procesa koalicije, druge stranke su zamolile da odustane od obećanja i zahtjeva koji su suprotni holandskom ustavu.
Dok je Wilders početkom koalicionog procesa promijenio ton svoje antiislamske retorike, morao je povući prijedlog zakona koji je podnio 2018. pod naslovom "Zabrana islamskog izražavanja", a koji je uključivao zatvaranje džamija i islamskih škola u zemlju i zabranu Kur'ana i burke.
Wilders je također povukao svoj prijedlog da se onima koji imaju dvojno državljanstvo ne daje pravo da glasaju i budu birani.
Wilders, koji je rođen u Venlu, (Holandija), 1963. godine, dijete je oca Holanđana i majke indonežanske imigrantice. Poznato je da je Wilders, koji je period svoje mladosti od 1981. do 1983. proveo u Izraelu i na okupiranim palestinskim teritorijama, nekoliko mjeseci se obrazovao u zadružnom poljoprivrednom selu ilegalnih jevrejskih doseljenika zvanom "moshav".
Wilders, za kojeg se zna da je često posjećivao Izrael narednih godina, opisao je ovu zemlju kao "mjesto u kojem se osjeća kao kod kuće" i "veoma mu je blisko srcu".
Wilders je Izrael također nazvao "kanarincem u rudniku uglja" i "prvom linijom odbrane Zapada od islama".
Wildersovo izražavanje žaljenja u holandskom parlamentu zbog neuspjeha pokušaja državnog udara ferorističke organizacije Fetullah (FETO) 15. jula 2016. i njegov zahtjev za uklanjanjem Turske iz NATO-a otkrili su kontradiktorno gledište rasističkog političara o demokratiji.
Wildersova prijetnja holandskim Turcima koji su glasali za predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana na društvenim mrežama nakon izbora u Turskoj 2023. i "traženje od njih da spakuju kofere i presele se u Tursku" bio je još jedan primjer koji pokazuje njegovo problematično viđenje demokratije.