Okućnica, kućište, u muslimanskih gradskih kuća udešeno je tako da kuća zajedno s avlijom (ograđeno dvorište) i baščom čine prostor u kojem se odvija porodični život. U tu svrhu one su najčešće ograđene visokim zidom od spoljnjega svijeta, a unutar tog prostora sva tri su ova elementa povezana.
Svakako da gospodarske prilike i raspoloživi prostor određuju način njihova uređenja. Veze s vanjskim svijetom – usljed izdvojenosti ženskoga dijela porodice – odvija se kroz natkrivenu kapiju (sokačna vrata) muškoga dijela avlije (muška avlija), dok vrata na ženskoj avliji služe za vanjsku vezu članova porodice.
Ako su ove dvije avlije sasvim odvojene zidom, između njih postoji prolaz (srednja vrata). Također postoje vrata između avlije i bašče. S komšijama se saobraća kroz posebna manja vrata (konšipke, komšikapidžik) između avlija.
Kapidžik je izbočeni prozor u zidu pored uličnih vrata (s mušepcima) služi za pogled na ulicu i za ašikovanje. Kuća je uvučena dublje u avliju, koja predstavlja produžetak kuće i posebno je uređena, kaldrmisana; u njoj je cvijetnjak, sa strane je, uza zid, trijem, ljetna kuhinja i druge pomoćne prostorije.
U muškom dijelu avlije obično su smješteni gospodarski objekti (štala, ahar, drvarnica, hambar i dr.).
Bašča se sastoji od vrta i voćnjaka, iz kojih se podmiruju domaće potrebe u povrću i voću. U bašči se često nalazi sofa (hladnjak). I seoska okućnica u bošnjačkim selima slično je uređena, naročito u selima bliže gradu i prometnicama. Kuća je uvučena od sokaka u avliju. Dvorište je ograđeno zidom ili tarabama (visokom daščanom ogradom).
U muškom dijelu avlije smještene su gospodarske zgrade i prostor za prljave poslove, a ženski dio avlije ostavljen je za porodični život. Iza kuće su vrtovi i voćnjaci. Bošnjačko stanovništvo koje se bavilo stočarstvom radi stočarskih kretanja gradilo je u planini stočarske kolibe, uz koje su se nalazile mliječne kolibe, torovi i torne kolibe.
