Ime Muhammad A. Mohiuddin možda vam nije poznato, ali viejst o podvigu koji je izveo 2022. godine prostrujala je svijetom. Te je godine hirurg s Medicinskog fakulteta Univerziteta Maryland u Baltimoreu (UMSOM), Sjedinjene Države, prvi put uspio transplantirati srce modificirane svinje u čovjeka. Niko se prije toga nije usudio učiniti, javlja danas portal La Razon.
Pacijent, David Bennett, podvrgnut je operaciji sedmog januara. Živio je gotovo 60 dana sa životinjskim organom, duže nego što je medicinska zajednica očekivala. Godinu dana kasnije, 2023. godine, podvrgnut je sličnom zahvatu Lawrence Fawcett, još jedan 58-godišnji pacijent s dijagnozom terminalne bolesti srca, koji je također uspio poživjeti nešto više od dva mjeseca i umro prošlog marta.
Muhammad, rođen u Pakistanu, rekao je ove sedmice na godišnjem sastanku i naučnom kongresu Međunarodnog društva za transplantaciju srca i pluća (ISHLT) u Pragu da je ksenotransplantacija "budućnost ljudske transplantacije" organa" i to će "u nadolazećim godinama postati klinička stvarnost".
Doktor koji je nakon diplome medicine preselio u Sjedinjene Američke Države život je posvetio ksenotransplantacijama. Od grčke riječi xenos, što znači čudno ili strano, ksenotransplantacije su transplantacije organa između različitih vrsta. Na primjer, između svinja i ljudi. Predložene su prije nešto više od 30 godina, s ciljem rješavanja nedostatka organa potrebnih ljudima koji su još uvijek na listama čekanja.
Otprilike u isto vrijeme, 1992. godine, Muhammad se zainteresirao za ksenotransplantaciju. Odlučio se specijalizirati za ljudsko srce i studirao je na Univerzitetu u Pennsylvaniji. Tokom niza predavanja u Pragu taj profesor hirurgije i direktor programa srčane ksenotransplantacije na UMSOM-u, kazao je da ako bubreg zakaže, postoje mogućnosti poput dijalize. "Ali, ako vam srce stane, umrijet ćete."
Brojke su jasne: "Svakih 80 minuta u svijetu umre jedna osoba na listi čekanja za novo srce", rekao je na kongresu. "Neće svi dobiti transplantaciju srca." Iz tog razloga vjeruje da ljudi koji mogu imati najviše koristi od ksenotransplantacije su oni kojima je potrebna transplantacija srca.
Dr. Mohiuddin je tokom svoje tri desetljeća duge karijere ugradio nekoliko stotina genetski modificiranih svinjskih srca u životinje i preminule ljude. To ga je, kaže, pripremilo da to radi sa živim pacijentima. Napredak u kloniranju i uređivanju gena otvorio je put za napredak u ljudskoj ksenotransplantaciji, koja je provedena u okviru programa proširenog pristupa američke FDA-e.
Kako bi pokušao prevariti ljudski imunološki sistem, njegov tim je prethodno napravio nekoliko genetskih modifikacija stanica donora životinje. Na taj će način ljudsko tijelo vjerovati da su svinjske stanice ljudske. "S ovom opcijom nadamo se da ćemo spasiti milione života", rekao je dr. Mohiuddin, koji je naglasio da "genetski modificirana svinjska srca mogu proširiti skup donorskih organa dostupnih za transplantaciju."
Svinjski su organi anatomski slični ljudskim, a svinjski srčani zalisci desetljećima se koriste kao zamjena za oboljele ljudske srčane zaliske. Jednogodišnja genetski modificirana svinja može izdržati ljudsku težinu do 90 kilograma. Očekivani životni vijek svinje je 20 godina.
"Imali smo priliku puno naučiti od naša dva ljudska pacijenta", nastavio je Mohiuddin publici. “Naišli smo na dodatne prepreke za koje se nadamo da ćemo ih prevladati”, otkrio je. Nadalje, tokom svoje prezentacije, Mohiuddin je podijelio plan za budućnost ksenotransplantacije i zadovoljavanje rastuće potrebe za organima.
"Želimo doći do tačke da ista imunosupresija koja se koristi u transplantaciji ljudskog srca također može produžiti svinjsko srce", rekao je. "Prednost korištenja genetske modifikacije je u tome što možemo modificirati donora, što se, naravno, ne može učiniti s srcem ljudskog donora."
