Drugi dan Ramazanskog bajrama, u znak sjećanja na poginule borce Armije Republike Bosne i Hercegovine i nevine žrtve agresije, u kalendaru Islamske zajednice (IZ) i tradiciji bosanskohercegovačkih muslimana obilježava se kao Dan šehida. Shodno toj tradiciji danas su mostarski imami poklonili hatma dovu na centralnim šehitlucima, te su u pratnji porodica šehida, demobilisanih boraca, predstavnika udruženja proisteklih iz odbrambeno-oslobodilačkog rata, zvaničnika iz javnog, društvenog života u Hercegovini obišli sve lokalitete na kojima su ukopani poginuli branioci Mostara i Bosne i Hercegovine. Tim povodom na haremu Kantarevac (Liska haremu) obratio se mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović. Odabir mjesta njegove poruke na više načina je simboličan, jer su na tom starom haremu ukopavane prve vojne i civilne žrtve srpsko-crnogorske agresije na Mostar i hrvatske i bošnjačke nacionalnosti i svih starosnih uzrasta. Nadgrobni spomenici, bašluci i križevi, više od tri decenije građane Mostara podsjećaju na to bjesomučno razdoblje historije grada.
„Za naše bajramske radosti zaslužni su i veliki ljudi, koje je Bog u tom odsutnom vremenu odabrao da posvjedoče svoju vjeru i da stanu na branik domovine, da štite dostojanstvo našeg naroda i budu zalog naše slobode, mira i nastojanja koja trebaju biti čvrsta u izgradnji naše države, naroda i naše zajednice“, istako je muftija Dedović.
Obilježavajući Dan šehida, dodao je, afirmira se vrijednost žrtve koja je najodabranija kod dragog Boga. „U ovim danima kada posjećujemo mezarja podsjećamo se na prolaznosti dunjaluka, naše smrtnosti i našeg povratka Gospodaru, jer naše vrijeme na zemlji ima svoje trajanje. Obilazak šehitluka, učenjem dova pred njihovu dušu, u nama treba da razvija poseban osjećaj za današnje vrijeme u kojem sagledavamo ono što su oni založili za ovaj naš današnji trenutka. Ova mezarja nisu obična mezarja, ona potvrđuju kontinuitet našeg postojanja“, protumačio je muftija.
Govoreći o lokalitetu harema Kantarevac kazao je da se ovaj lokalitet u javnom diskursu pogrešno imenuje Liska parkom, jer se radi o haremu starom više od četiri stoljeća. „Kao takav je egzistirao sve do 1949. godine, kao harem i ništa drugo. Ovo je samo jedan njegov dio“, napomenuo je, dodavši kako su 1992. u njega ukopavani najbolji sinovi Bosne i Hercegovine.
Rušilački odnos prema ovom haremu kao i prema šehitlucima gdje su u ranijim epohama, također, ukopavani šehidi, koji su branili svoj grad, okarakterizirao je tendencioznim sistemskim brisanjem prethodne socijalističke vlasti koja je na taj način nastojala izbrisati historijske činjenice i istinu o gradu Mostaru. „Ta mezarja su smetala. U jeku agresije na Mostar spoznali smo ponovo kolika je žrtva podnesena za ovaj grad. Zato poručujemo nema poigravanja, pogodbi i kompromisa kada je u pitanju ovo mjesto. Ovo je za nas zaštićeno i branjeno mjesto s kojeg ne idu ovi šehidi i ova obilježja. Ova obilježja su državotvorna obilježja našega naroda. Neka to zna svak“, rekao je muftija.
Osvrnuo se i na političko medijske špekulacije koje sve češće insinuiraju kako na ovom i Lakišića haremu nikada nije bilo mezarje. „Hoće se izbrisati historija koja je utemeljena. Ne može se na mitu i laži graditi nešto što nije. Ovaj grad je multietnički grad. Naš bošnjački narod je uložio sve za multietničku komponentnu ovoga grada i ne može mu se oduzimati sloboda i reducirati prava i određivati mjeru slobode. Nama neće niko krojiti mjeru naših prava i dovoditi u pitanje naše dostojanstvo. Naše dostojanstvo se ovdje brani, na mjestu lokaliteta Lakišića harema. Na tome ćemo ostati ustrajni“, poručio je muftija.
Na kraju je ponovio programsku multietničku određenost Islamske zajednice i bošnjačkog naroda u Hercegovini u tokovima izgradnje suživota sa drugim vjerskim i nacionalnim zajednicama u kojem će svi biti ravnopravni i poštovani.
