"Sada je na klimatolozima, glaciolozima i drugim znanstvenicima da analiziraju sve prikupljene podatke i predstave sve teorije kako bi objasnili ovaj fenomen", objasnili su autori na konferenciji za novinare u gradu Saint-Gervais-les-Bains.

Mont Blanc nije jedina planina koja se snižava svake godine. Prošlog mjeseca tim istraživača sa sveučilišta u Stockholmu zaključio je da je Kebnekaise, najviši vrh Švedske, u prošloj godini izgubio dva metra visine. Sada je njegova visina 2.094,6 metara. I stalno se smanjuje, poput Mont Blanca.

Masiv Kebnekaise nalazi se 150 kilometara sjeverno od arktičkog kruga u skandinavskom planinskom lancu, koji se prostire preko većeg dijela sjeverne Norveške i Švedske, a dio je svjetske baštine Laponije.

Klimatske pormjene odgovorne su za ovo smanjenje planinskih vrhova. U slučaju Kebnekaisea, ledenjak koji prekriva švedsku planinu topi se zbog visokih temperatura i više nije najviša tačka u Skandinaviji. Mjerenja planina, kao u slučaju Mont Blanca, redovito se poduzimaju kako bi se stvorio model ledene ploče i kako bi se dopunjavala tačna baza podataka koja će kasnije biti dostupna svim stručnjacima.

Očitanja visine mijenjaju se svake godine kako se mijenja stalni sloj snijega na vrhu, koji djeluje kao veliki snježna nanos s jakim vjetrom i oborinama.

"Od davnina je visina Mont Blanca stalno varirala", primijetili su stručnjaci. Osim toga, planina je od 2001. godine gubila prosječno 13 centimetara visine godišnje.

Mont Blanc je najviša planina u zapadnoj Europi i jedanaesti najviši vrh na svijetu. Ova je planina vrlo popularna kod planinara, alpinista, skijaša i snowboardera. Bitno je da klimatsko prilagođavanje promatramo kao stalni proces. U tu svrhu, trajna promatranja, analize i klimatsko modeliranje Zemlje dijelovi su opsežne i fleksibilne strategije prilagođavanja klimatskim promjenama.

Istina je da visina planine varira iz godine u godinu jer je vrh prekriven stalnim slojem snijega, čija dubina varira ovisno o intenzitetu vjetra i količini oborina, ali mnogi planinski vrhovi vrlo brzo su degradirani zbog povećanja temperature zraka uzrokovanog klimatskim promjenama. Najviše planine na svijetu se tope. Ono što znamo kao treći zemljin pol, nije ništa drugo do onaj veliki rezervoar vode u himalajskim planinama i tibetanskoj visoravni, koji nije samo dom za 14 najviših planina na Zemlji, već i četvrtinu od 200.000 postojećih ledenjaka. Globalno zatopljenje uzrokuje neviđeno otapanje ledenjaka, pa znanstvenici preporučuju drastično, brzo i postojano smanjenje emisije stakleničkih plinova.

Neuspjeh da se zaustavi utjecaj klimatskih promjena na Zemlji može uzrokovati ekstremne vremenske događaje kao što su oluje, suše i toplinski udari, koji su mnogo gori i češći od trenutnih. A to je samo dio mogućih posljedica.

^{(Izvor: El Confidencial)}