Bliski istok se zagrijava brže od većeg dijela svijeta, a Kuvajt ide prema nepodnošljivim temperaturama. S obzirom na to da je živa iznad 53 stepena Celzijusova, tri stanovnika Kuvajta – influenserka, voditelj vremenske prognoze i umirovljena državna službenica – dižu uzbunu. Oni smatraju da Kuvajt naprosto ne smije postati još topliji, a jedno od njih ima i konkretno rješenje za ponuditi.
„Od ranih jutarnjih sati sve do poslijepodnevna nema izlaska vani. Moja djeca i ne znaju kako je živjeti u normalnim klimatskim uvjetima. Ona čekaju priliku da budu djeca, da idu vani i da se igraju, a jedino što od toga dobiju je nekoliko sati navečer. Ovo su najveće temperature u Kuvajtu otkako znam za sebe. Živa u termometrima se stalno diže i ponekad je ovdje živjeti zaista nemoguće. Ovdje i ne možete preživjeti bez klima-uređaja“, kaže influenserka Ascia Alshammiri.
Ekonomija Kuvajta uglavnom je bazirana na izvozu fosilnih goriva i gotovo stoprocentu energiju koju koristi u industriji dobija od njihovog sagorijevanja.
Essa Ramadan je voditelj televizijske vremenske prognoze od 1984. godine: „Imam uvid u zabilješke o vremenskoj prognozi još iz 1950-ih godina i nije dugo bilo razlike. Međutim, od 2016. godine temperatura ne spada ispod 50 stepeni Celzijusovih, što nikada prije nismo imali. Klima se evidentno mijenja, imamo periode kiša i onda naglo povećanje temperature. To se sve vrlo brzo odvija i zaista je zastrašujuće.“
Svaki danom sve više se reljef Kuvajta približava onom pustinjskom, a ranije je to bio samo u nekim zonama. Ne posvećuje se dovoljno pažnje sadnji drveća, a u tome bi se mogao kriti štit od nepogoda.
Om Naief počela je saditi drveće o svom trošku još 2015. godine: „Govorili su mi da je nemoguće posaditi bilo šta u pustinji. Govorili su mi da ništa ne može niknuti iz pijeska i da je previše toplo za vegetaciju bilo koje vrste. Međutim, meni je uspjelo. Drveće eliminira polutante, čisti zrak i snižava temperaturu. Moramo naprosto zaštititi tlo i spriječiti da se ono suši.“
Kuvajt se zagrijava duplo brže od globalnog prosjeka, a eksperti kažu da se mora uraditi puno više nego što je do sada učinjeno kako bi se spriječile katastrofalne posljedice klimatskih promjena. Globalni klimatski samit COP26 u Glasgowu u novembru smatra se ključnim ako se klimatske promjene žele staviti pod kontrolu. Gotovo 200 zemalja traži svoje planove za smanjenje emisija, a to bi moglo dovesti do velikih promjena u našem svakodnevnom životu, piše BBC.
