Krvavim borbama protiv jedne od najmoćnijih vojski na svijetu u to vrijeme, Vlad Țepeš, poznat kao Nabijač ili Drakula, iskovao je svoju popularnost prije gotovo šest stoljeća, njegova slava raste i danas u mašti mnogih Rumuna. No, druga sezona turske serije Veliko Osmansko Carstvo ponovno je otvorila raspravu u Rumuniji o pravoj slici krvožednog ratnika koji je nadahnuo Brama Stokera da u svom romanu potakne legendu o grofu Drakuli.
Dokumentarna drama, koju je režirao Emre Sahin, a napisala scenaristica Kelly McPherson, pripovijeda o bratoubilačkoj bitci koju sultan Mehmed II započinje nakon što je učvrstio svoju vlast nakon osvajanja Konstantinopola. Serija počinje snom o Vladu Drakuli u kojem se obojica bore mačevima kao nagovještajem onoga što će donijeti neprijateljstvo koje će rasti kako se događaji budu odvijali.
U šest epizoda serije – koja je prije nešto više od godinu dana premijerno prikazana na Netflixu – princ Vlaške izaziva hegemoniju turskog sultana, unatoč činjenici da su se dva protivnika sprijateljila u djetinjstvu. U jeku krvavih borbi, brojnih političkih intriga i zavjera, radnja se odvija s puno radnje i brzog tempa, ali i vrlo bliska stvarnosti svog vremena.
“Najbolji film o rumunskoj srednjovjekovnoj historiji sigurno su snimili Turci”, kaže za El Pais Sorin Ionita, stručnjak za balkanske nacionalizme. "Iako idealizira neke historijske trenutke, kao način da se privuče gledatelj streaming platforme, nema ni traga anahronističkoj propagandi kakva se događala u rumunskim igranim filmovima prošlog stoljeća", nastavlja Ionita.
Za Vasilea Lupaška, autora nekoliko knjiga o toj historijskoj ličnosti, ovo je prvi put da ga produkcija predstavlja kao uzornog borca: “Sezona Mehmed protiv Vlada prvi je korak u međunarodnoj rehabilitaciji imidža Vlada Drakule kao stvarnog a ne izmišljenog lika. Seriju ne treba promatrati kao objektivan prikaz historijskih činjenica, već kao dokumentarnu dramu koja odaje počast i trijumfalističkoj historiji Otomanskog Carstva i mitovima koji su Vlada učinili iznimno strašnim likom.“
Kako bi se što više približili pravom Vladu Drakuli, producenti su se oslonili na nekoliko rumunskih historičara; među njima je i Mihai-Florin Hasan. “Riječ je o liku iz njegovog vremena, s početka renesanse, koji jako dobro poznaje i razumije veliku politiku i koji je naglašavao sukob civilizacija”, objašnjava taj stručnjak za srednjovjekovnu historiju. “Smatrali su ga prvakom kršćanstva u borbi protiv islama”, primjećuje Hasan, koji je završio doktorat o srednjovjekovnom pravosudnom sistemu Transilvanije.
Gotovo pola stoljeća koje je taj historijski lik proživio bilo je rascjepkano i burno. Rođen je 1431. u Sighišoari, u južnoj Transilvaniji, gdje je odrastao do svoje šeste godine, dok je njegov otac, Vlad Dracul, čuvao granicu kraljevstva Mađarske. Zatim se preselio u Targovište, glavni grad Vlaške, nakon što je njegova majka preuzela prijestolje te kneževine, koja je bila pod mađarskom vlašću. Međutim, Vlad Dracul je 1942. bio prisiljen pokoriti se sultanu Muradu II., ocu Mehmeda II.
Nakon što je pozvan u Adrianopol, sadašnji Edirne, položio je vazalnu zakletvu pred turskim carem i, kao garanciju, morao je ostaviti svoja dva sina, Vlada i Radua (najmlađeg) kao taoce, što je bila uobičajena metoda u to vrijeme. U tom trenutku Vlad Drakula počinje svoju osmansku fazu, gdje dobro poznaje unutrašnjost dvora i odgajan je kao da je princ. Tokom šest godina boravka tamo uči govoriti turski poput anadolskog seljaka i arapski, te uči hebrejski i grčki. Ali on također uči detalje funkcionisanja odnosa u palači, što će mu pomoći da razumije diplomatske odnose.
Sa 17 godina uživao je mjesec dana na očevom prijestolju, ali mu je to oduzeto pa je pobjegao u područje Moldavije, odakle je također nedugo zatim bio prisiljen otići. Do 1456. jedva da se zna gdje je lutao, iako historičari vjeruju da se kretao po Balkanu. Ali upravo te godine počinje njegova vladavina u Vlaškoj, koja je trajala šest godina, sve dok vlastela odana Vladu Drakuli nije kleknula pred njegovim bratom Raduom, koji je ostao na dvoru Mehmeda II.
“Na čelu Kneževine uspio je potaknuti ekonomiju, eliminirati političke protivnike, posebno plemiće, i očistiti teritoriju od špijuna”, objašnjava Hasan. Tada se o Drakuli pojavljuju priče da je bio krvoločni tiranin i da će na kolac nabiti one koji su pokušali destabilizirati njegovu vladavinu. “Vlad Drakula isticao se po uklanjanju elemenata za koje je mislio da mogu sabotirati razvojne napore njegove teritorije”, dodaje profesor. Nadalje, Saksonci iz Transilvanije – etnički Nijemci koji su se naselili u regiji u 12. stoljeću – bili su zainteresirani prikazati ga kao ludog i sadističkog u svojim pričama koje su se proširile Evropom. Umjesto toga, Hasan naglašava da je on “bio vrlo pragmatičan lik koji je upotrijebio sve svoje političke i vojne vještine da dovede državu u sklad sa svojom političkom vizijom.”
Vlad Drakula pokreće sukob s Mehmedom II., osvajačem Carigrada, nakon što je uhapsio turske emisare, ali prije svega zbog masakra osmanskog stanovništva i garnizona između naselja Vidin (Bugarska) i Isaccea (granica između Rumunije i Ukrajine). U pismu Matiji Korvinu, ugarskom kralju, tvrdi da je odrubio glave oko 28.000 Turaka. “Koristio je tadašnje metode zastrašivanja Turaka, psihološke i gerilske tehnike; eliminirao je napredne osmanske odrede, uhode i one koji su proučavali teren, odsjekao im glave i poslao ih sultanu; i napadali su ih noću kako bi ih iznenadili u područjima gustih šuma, što je okončalo strpljenje Mehmeda II,” objašnjava Hasan.
U seriji, u kojoj glume turski i rumunski glumci, prepričava se slavni napad u noći sa 16. na 17. juna 1462. S odredom od oko 16.000 vojnika odjevenih u odjeću turskih vojnika, Vlad Drakula uspijeva iznenaditi svoje suparnike. te pokušava ubiti turskoga cara. Ofanziva je izazvala takvu paniku u osmanskom taboru da se nisu prestali ubijati sve do zore. Razmišljajući o rezultatu pokolja, sultan odlučuje pogubiti gotovo hiljadu Vlaha koji su prethodno bili zarobljeni. Sukob traje sve dok turska vojska ne stigne u srce Vlaške.
“Kada bi vidio bukovu šumu, Mehmed II bi kleknuo pred šehidima i rekao bi da ne može uzeti zemlju osobe koja ima jedva ikakvih resursa za eksploataciju, pa je otišao ne želeći da dominira tom teritorijom”, kaže Hasan. Smrt Vlada Drakule 1476. nije do krahja istražena. Neke priče govore da ga je jedan od njegovih ljudi ubio kada su ga zamijenili za Turčina jer je otišao u inspekciju osmanskog logora. Istina je da mu je glava odsječena, poslana u Carigrad i prikazana u procesiji kroz kvart Galata.
“Njihova brutalnost može se objasniti samo time koliko su Turci također bili okrutni; Vlad Drakula je morao biti još okrutniji da ih uplaši”, kaže Hasan. S obzirom na blizinu niza izbora zakazanih ove godine, krajnje desni Savez za uniju Rumuna (AUR), koji je ušao u parlament 2020. i čija težina raste u anketama, vratio se historijskom liku kako bi pridobio glasače. “Političke stranke često prisvajaju priču o Vladu Drakuli jer ga Rumuni zamišljaju kao heroja osvetnika, mesiju ili spasitelja proviđenja u najtežim vremenima”, kaže Hasan. No, “ono što ga čini herojem je činjenica da se mala država poput Vlaške suprotstavljala divu kakvo je bilo Osmansko carstvo u to vrijeme”, zaključuje taj historičar.
