Na današnji dan 19. aprila 1824. godine umro je George Gordon, poznatiji kao lord Bayron. Pored njegovog književnog značaja on je postao i romantičarski simbol grčke borbe za nezavisnost.

Crkveni raskol 1054. godine napravio je trajnu podjelu u kršćanstvu, ali i u europskoj civilizaciji koja priznaje samo one pravoslavne narode koji su prihvatili “zapadnoeuropske vrijednosti”. U tom historijskom procesu koji i danas traje Grčka je bila prva u nizu, najviše zahvaljujući upravo lordu Bayronu.

Bio je jedan od najvećih pjesnika romantičara u historiji. Njegova poezija i drame očarale su generacije čitalaca. Kad je u pitanju Balkan i Osmansko carstvo lord Bayron je imao ulogu ličnosti koja je inspirirala zapadnu civilizaciju da se bori za prava “potlačenih naroda”, posebno Grčke. Iz njegove životne priče možemo iščitati mnoge obrasce zapadnog imperijalizma kroz kulturu koji i danas traju.

U tom kontekstu poznata je njegova pjesma je “Ona hoda u ljepoti”.

Eugene Delacroix, najveći umjetnik romantične ere, bio je prije svega Phil-Hellene pod utjecajem djela Lorda Gordona Byrona.

“Bašta heroja” nije na utabanoj stazi grčkih lokacija koje preporučuju izletničke agencije. Otišao sam sa Kapogiannis Toursom iz Tripolija da otkrijem grčku dušu nezavisnosti sa vodičem Kostoulom. Nalazi se na ulazu u Missolonghi. Vrt ima veliki dio posvećen borcima grčkog rata za nezavisnost, koji su se borili za slobodu Missolonghija. Impresionirala me je mermerna statua velikog pjesnika Bayrona, iznad mjesta gdje je zakopano njegovo srce. Lord Byron je umro u Missolonghiju 19. aprila 1824. godine tokom druge opsade grada. Njegovo srce je sahranjeno u Missolongiju. Svake godine se na Cvjetnicu održava Spomen marš. Marš počinje od crkve Svetog Spiridona i završava se u bašti heroja.”

Borba Giaoura i Paše. Inspirisan pjesmom Lorda Byrona; Le Giaour, Eugene Delacroix, izložba u NYC Metropolitan Museum of Art.

Godine 1823. došlo je do naglog pada američkog interesa za grčko pitanje, zbog građanskog rata među vođama. Krajem 1823. lord Bayron je prihvatio borbu za grčku slobodu, stigavši u Missolonghi. Od ovog trenutka panhelenizam je postao jak. To je bilo neupitno u Sjedinjenim Državama, Europi i drugdje. Byronova žrtva u prvoj opsadi Missolonghija uticala je na nezavisnost Grčke.

Prije nacionalnog ustanka, Grci su bili na zapadu gotovo zaboravljeni.

Nakon četiri stoljeća osmanske vladavine, Grčka je pala tako nisko da nije izazvala nikakvo interesovanje u svijetu, osim jadnog vjerovanja da je helenski duh iščeznuo u prahu i pepelu ne dajući nadu za povratak.

Vlada Sjedinjenih Država bila je oprezna dok su se Grci borili za svoju slobodu. Podrška Lorda Byrona koja je inspirirala umjetnost Eugenea Delacroixa oblikovala je javno mnijenje.

“Na ovaj dan završavam svoju 36. godinu”, je pjesma Lorda Byrona, jedno je od remek-djela engleske književnosti. To je napisao u svom dnevniku kada se spremao da se pridruži grčkom ratu za nezavisnost 1824. Odrekao se mladosti, birajući samopožrtvovanje za grčki cilj nezavisnosti.

Pjesma jednostavnim riječima kaže „mač, zastava, bojno polje, Slava i Grčka su oko nas! Mrtvi Spartanac koji je nosio na svom štitu nije bio slobodniji od mene... sa žaljenjem se osvrćeš na svoju mladost, zašto se truditi da živiš? Ovo je zemlja časne smrti: idi na bojno polje i umru za cilj.”

Grci i njihovi potomci su slobodni zbog žrtve čovjeka koji je imao sve i ostavio sve. Godine 2021., otkriveni su dokumenti koji pokazuju dao je dio svog bogatstva za osnivanje moderne Grčke čime je postao duhovni i ekonomski spasitelj Grčke. To je prevagnulo da se Engleska, Francuska i Rusija uključe u posljednjem trenutku kako bi spasili revoluciju u Navarinu.

Bajronizam ili Bajronova poezija bila je glavna snaga tokom 19. stoljeća. Bajronova reforma i liberalizam našli su mjesto i u Americi.

Očito se Lord Byron dobro razumio u diplomatiju i geopolitiku o čemu svjedoči njegova očekivanja da će nakon rata biti grčki ambasador ili agent u Americi “da da primjer priznavanja Federacije Grčke, kao nezavisne države.” On poziva i Englesku da pruži podršku Grčkoj.

Njegova smrt šokirala je Ameriku i Europu. Časopisi, kao što je North American Review, imaju pregled njegovih pjesama na 50 stranica. Popularnosti njegove poezije je porasla nakon smrti.

“Dao sam joj [Grčkoj] svoje vrijeme, svoja sredstva, svoje zdravlje”, zapisano je kako je rekao u trenutku lucidnosti. “A sada joj dajem svoj život! Šta sam mogao učiniti više? Novčanica koju je Observer otkrio u državnom arhivu 2021. godine baca novo svjetlo na pjesnikovu velikodušnost.

U čeku Byron navodi da se 4.000 funti (otprilike 332.000 funti danas) isplati Giovanniju Orlandu, predstavniku privremene vlade koji se, uznemiren načinom na koji se rat odvijao, obratio britanskim kolegama za sredstva.

Obje strane su se složile da će to biti otplaćeno u sklopu mnogo većeg kredita koji će biti podignut u Londonu.

Izgleda da je to bio uvod u kasniju skoro trajnu dužničku krizu Grčke.

Kad se analizira historija pravoslavnih država Europe i Azije i njihovi aktuelni geopolitički izazovi, možemo lakše shvatiti značaj onoga što je Lord Bajron učinio za Grčku. Ova pravoslavna balkanska država nakon Drugog svjetskog rata imala je drugačiju sudbinu od drugih pravoslavnih zajednica jer je ušla u zapadnoeuropski kulturni krug gdje je dugo bila izuzetak u NATO i EU.

Rat u Ukrajini, previranja u Moldaviji, Gruziji, Armeniji pokazuju da politički Zapad je i dalje na putu lorda Byrona što je suptilnija od agresije i okupacije tokom IV krstaškog pohoda u kojem su stradali Zadar i Konstantinopolj.

Najslikovitija činjenica koja govori o “bolesti grčkog zaduživanja” je ta da Grčka kao država zapravo još nije bila ni osnovana kada je podigla svoj prvi veliki kredit. Naime, većina Grka za datum osnivanja svoje države smatra 1. maj 1827. kada je održana Četvrta nacionalna skupština u Troezenu, a datum prvog grčkog kredita datira iz 1823. kada su Grci od Britanskih banki posudili kredit u iznosu od 1,3 miliona američkih dolara kako bi uspješno završili Rat za neovisnost.

Niti četiri godine od uzimanja kredita, grčka ekonomija se susrela s pojmom bankrota jer nije mogla vratiti zajmodavcima kredit.

Šezdeset šest godina kasnije, grčki premijer Chairilaos Trikoupis objavio je drugi bankrot države riječima: “Nažalost, bankrotirali smo!”

I danas se Grčka ekonomski nalazi na dnu EU, a na vrhu liste je s najvećim dugom.